Kako bi mogao izgledati “Zagreb Plan”, nova strategija razvoja grada Zagreba čija je izrada i natječaj u planu, moglo se prošli tjedan iščitati iz predavanja Irene Matković i Karoline Bui iz Gradskog ureda za strategijsko planiranje koje su prošloga četvrtka u Društvu arhitekata Zagreba održale predavanje o strategijama razvoja Ljubljane, Praga i Kopenhagena. Naime, upravo su strategije razvoja Ljubljane i Praga, koje su gotovo u potpunosti izrađene prema pravilima Europske unije koja putem raznih fondova financira takve projekte, ono što izgleda kao najrealnija opcija da bi Zagreb svojim novim planom mogao dobiti - to je oblik strategije koja uz SWOT analizu (snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnje) te slične tipično ekonomske analitičke postupke govori o mogućnostima i ciljevima razvoja grada.
Omogućava planiranje
Takve strategije daju nekoliko mogućih scenarija razvoja gradova, ovisno o raznim parametrima te istovremeno daju općenite smjernice po kojima bi se eventualno grad mogao razvijati, no njihova osnovna zadaća nije urbanističko planiranje grada. One su tek materijal koji detektira probleme, postavlja strateške ciljeve, uvjete implementacije te omogućava razradu urbanističkih planova.
Ljubljana je tako između mnogih parametara u svoju strategiju stavila odredbu da do 2013. žele da uz svaku kuću u radijusu od 300 metara zračne linije budu javni sadržaji i javni gradski prijevoz, odredili su 48 “gradskih projekata“ koji su važni za razvoj grada, od kojih je najvažniji sređivanje željezničke pruge koja prolazi kroz grad.
Razvojne zone
Praška pak strategija na kojoj je radilo 1000 stručnjaka i stranih konzultanata bavi se s 8 različitih tema u kojima su definirani strateški ciljevi, a oni koji se tiču urbanizma daju smjernice prema kojima se može planirati grad; primjerice, predviđa širenje centra grada, formiranje novih središta u suburbanom području, čuva identitet ili stvara novi gdje je to potrbno te tretira dostupnost javnih sadržaja.
Strategija razvoja Kopenhagena, iako se ne oslanja na fondove EU-a, sadrži neke proceduralne analitičke sličnosti Ljubljani i Pragu, ali je bitno konkretniji, tj. sadrži već i neke provedbene urbanističke elemente. Grad koji je svojom veličinom manji od Zagreba, ali svojim standardom i utjecajem bitno razvijeniji, u svojoj strategiji također ima mnogo stvari koje bi se mogle primijeniti na novu strategiju razvoja Zagreba.
Osim obnavljanja zapuštenih dijelova grada, posebice dokova i supstandardnih “radničkih“ imigrantskih naselja, strategija propisuje širenje grada na područja koja su vezana na javni gradski prijevoz (metro).
Ona određuje šest razvojnih zona s jasno definiranim redosljedom realizacija. Prednost imaju ona područja koja su već blizu javnog gradskog prijevoza i ona koja se mogu brzo realizirati jer su shvatili da im je neisplativo i neodrživo da grade posvuda.
Natječaj za Zagreb
Osim ovih (i mnogih drugih) pouka koje se mogu izvući iz iskustva predstavljenih radova (u dva tjedna predstavljene su strategije Londona, Pariza, Tokija, Ljubljane, Kopenhagena i Praga), na predavanju je bilo riječi i o urbanističkom natječaju za razvoj Zagreba kao i o najavi niza okruglih stolova u DAZ-u koji će se u proteklim mjesecima održavati kako bi i Zagreb jednog dana dobio strategiju koja može postati primjer drugim gradovima te koja u konačnici daje smjernice za razvoj suvremenog Zagreba 2020. godine.
Izvor: Jutarnji list
