„Od svega što čovek u životnom nagonu podiže i gradi, ništa nije u mojim očima bolje i vrednije od mostova. Oni su važniji od kuća, svetiji, opštiji od hramova. Svačiji i prema svakom jednaki, korisni, podignuti uvek smisleno, na mestu na kome se ukrštava najveći broj ljudskih potreba, istrajniji su od drugih građevina i ne služe ničem što je tajno i zlo.“ (Ivo Andrić)
Mostovi povezuju ljude i krajeve. A pošto je u Hrvatskoj uvijek aktualna priča o nekom mostu, bilo da je on prijeko (ne)potreban, bilo da košta previše ili je (pre)često zatvoren zbog bure, odlučili smo u nekoliko nastavaka ispričati priču o najpoznatijim svjetskim mostovima. Priča naravno počinje s, nama najvažnijim, hrvatskim mostovima. Onima o kojima Ivo Andrić nije znao ništa dok je pisao svoje ode tim građevinama.
Povijest novijih hrvatskih mostova uglavnom je ispunjena mnogim kontroverzama, prozivanjima i podmetanjima različitih političkih struja.
Nadajmo se da će nas izgrađeni mostovi povezivati bolje nego je to učinio proces njihove izgradnje.
Pelješki most
Najpoznatiji hrvatski most zasigurno je Pelješki most. Prije nego je uopće započet proces gradnje, ovaj most je postao uzrokom mnogih neslaganja i razilaženja Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine, a pored toga i sami Hrvati se nikako ne mogu složiti oko toga je li ovaj most zaista poveznica razdvojenih teritorija Hrvatske ili će i dalje biti kamen spoticanja različitih političkih struktura i samih građana. Ipak, odgovore na ova i ovakva pitanja, ostavit ćemo mjerodavnim institucijama i osobama, nama su u toj priči još uvijek zanimljivi (samo) mostovi.
Pelješki most, u svjetlu budućeg članstva Hrvatske i BiH u EU, zasigurno jest suvišno ulaganje. Nakon pristupanja Uniji obje zemlje, granica među njima bit će ukinuta pa će najjači argument za izgranju mosta pasti u vodu, ali... dotad će most već biti izgrađen. Kako god, mostova i veza među ljudima nikad dosta! A, po nekima, postoji i mogućnost da Pelješki most zaista učini čuda za razvoj južne Hrvatske.
Zbog krize je bilo najavljeno obustavljanje gradnje. Zatim smo saznali da gradnja, usprkos Vladi, nije stala. Čekamo daljnji razvoj situacije. I u međuvremenu se nadamo da će gradnja Pelješkog mosta (u skoroj budućnosti) donijeti barem jednu pozitivnu stvar po kojoj ćemo ga pamtiti.
• Projektanti mosta: Građevinski fakultet u Zagrebu
• Izvođači radova: Konstruktor Split, Viadukt Zagreb i Hidroelektra Zagreb
• Datum početka radova: listopad 2007.
• Datum završetka: planiran za 2011.
• Dužina:2440 m
• Širina: 21 m
• Cijena: oko 2 milijarde kuna
Most dr. Franje Tuđmana
Ovaj most postao je poznat ne samo po tome što povezuje obale Rijeke Dubrovačke, nego i po tome što je dugo vremena imao dva imena. Naime, kad je most izgrađen, vlasnik mosta, Hrvatske ceste, nazvale su ga Most Dubrovnik. Dubrovačko gradsko vijeće most je imenovalo po prvom hrvatskom predsjedniku, Franji Tuđmanu, a na prilazne cesta mosta postavljene su ploče s oba imena. Tri godine kasnije, dubrovačka gradska vlast konačno je odlučila da se most zove samo Most dr. Franje Tuđmana. Neposredno nakon izgradnje ovaj most smatran je dostignućem europske mostogradnje, ali nije dugo trebalo da se pri vremenskim nepogodnostima počnu otkrivati njegovi nedostaci. Za nevremena su dijelovi mosta počeli dolijetati u dvorišta obližnjih stanara, a Hrvatske ceste su most jednostavno zatvorile zbog popravaka. Javnost su dodatno uznemirile i izjave pojedinaca koji su tvrdili da na mjestu izgradnje mosta nisu provedena potrebna mjerenja jakosti vjetra. Nakon svih peripetija oko ovoga mosta, nadamo se da nećemo biti u prilici provjeriti stoje li tvrdnje o tome da je most građen tako da izdrži i najjače potrese.
• Projektanti mosta: Zlatko Šavor, Građevinski fakultet Zagreb
• Izvođač radova: Walter-Bau AG, Konstruktor Split
• Datum početka radova: 1998.
• Datum završetka: 2002.
• Dužina: 518 m
• Širina:
• Cijena: 252 milijuna kuna
Domovinski most
Najveći most u Zagrebu građen je s namjerom boljeg povezivanja jugoistočnog dijela grada sa zračnom lukom. Osim prometne funkcije, ovaj most je i dio infrastrukturnog projekta izgradnje Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba. Kao i ostali hrvatski mostovi, nije prošao bez problema pri otvaranju i (ne)opravdanih kritika. Zbog neusklađenosti starog i novog projekta Domovinskog mosta, spojne ceste su na mjestima bile i više od metra niže od razine mosta. Most i nakon saniranja spojnih cesta nije imao uporabnu dozvolu pa je za promet otvoren tek iz petog pokušaja. Izgradnja ovog mosta i rekonstrukcija Radničke ulice trebali su omogućiti razvoj jugoistočnog dijela Zagreba.
U osvjetljenje ovog mosta je uloženo 115 tisuća dioda u dužini 1800 m koje svjetle u bojama hrvatske zastave i više od 11 milijuna kuna.
• Projektanti mosta: Rajke Veverka, Martina Balić
• Izvođači radova: Industrogradnja d.d.
• Datum početka radova: 2002.
• Datum završetka: 2007.
• Dužina: 879 m
• Širina: 34 m
• Cijena: 300 milijuna kuna
Krčki most
Bivši Titov most, koji spaja najveći hrvatski otok s obalom, napravljen je pod pokroviteljstvom samog predsjednika SFRJ, Josipa Broza Tita. Njegov betonski luk od 390 m u vrijeme izgradnje mosta bio je najveći te vrste u svijetu, a tek 1995. izgradnjom mosta preko kineske rijeke Jangce, njegova duljina je nadmašena.
Prvotno je bilo zamišljeno da se most otplati od mostarine koja bi se nakon toga ukinula, međutim, mostarina se i danas, nakon što je mostom prešlo više od 30 milijuna vozila, naplaćuje s kopnene strane prema Krku.
Možda zbog vremena u kojem se gradio, a možda zbog sretnog spleta okolnosti, ovaj most nije ostao upamćen po skandalima i prepirkama, nego je zaista bio poveznica kopna i otoka i njegov doprinos razvoju otoka Krka je neupitan.
• Projektanti mosta: Ilija Stojadinović
• Izvođač radova: Mostogradnja
• Datum počekta radova: 1976.
• Datum završetka: 1980.
• Dužina: 1430 m
• Širina: 11,4 m
Maslenički most
Već i ptice na grani pjevaju pjesmice o Masleničkom mostu zatvorenom zbog bure. Radićev, Thompsonov, burni... nazivaju ga različitim imenima, uglavnom se osvrćući na njegove projektante i političku pozadinu izgradnje ovog mosta.
Mi ćemo, ipak, o Masleničkom mostu kojeg u prati manje negativnog publiciteta i koji se vratio u naše živote i putovanja prema Dalmaciji bez previše bure.
Stari Maslenički most izgrađen je 60-ih godina prošlog stoljeća. U Domovinskom ratu je 1991. srušen, a njegovoj obnovi se prustupilo nakon neborjenih rasprava o funkcionalnosti tzv. Radićevog mosta preko Maslenice.
Novi stari most je dio alternativnog pravca autoceste i koristi se kad je zbog bure zatvoren Radićev most, a pored bolje zaštićenosti od bure, kao dio alternativnog pravca oslobođen je i plaćanja mostarine.
• Projektanti mosta: Stjepan Štorga, prema originalnom projektu Vojislava Draganića
• Izvođači radova: Đuro Đaković Montaža, Tehnobeton Zagorje
• Datum početka radova: 2002.
• Datum završetka: 2005.
• Dužina: 315 m
• Širina: 10,5 m
• Cijena: 45 milijuna kuna
