"Nekretnine u Hrvatskoj su užasno skupe", istaknuo je profesor Josip Tica te napomenuo da u zemlji postoji dva milijuna nekretnina na 1,4 milijuna kućanstava.
Zaključio je da je porezni sustav doveo do situacije u kojoj su nekretnine zabilježile enormni rast vrijednosti, s obzirom da nepostojanje poreza uvjetuje ulaganje u nekretnine.
''Sva naša štednja odlazi u cigle, beton, odnosno nekretnine'', kaže Tica.
Osim poreznih oblika razloge štednje u obliku kupnje stanova vidi u komunizmu u kojem nije postojala mogućnost alternativnih oblika ulaganja. Tica zaključuje da je nužno oporezovati nekretnine, kako bi se potaklo ulaganje u gospodarstvo. Ne možemo oporezovati samo neobrađena zemljišta i prazne stanove, ali možemo odrediti neoporezivi dio kvadrata po kućanstvu, a sve ostalo oporezovati.
''Nema gotovih rješenja oko visine porezne stope, ali može se izračunati kvadratura poreznog odbitka te odrediti vremensko razdoblje uvođenja tog poreza'', kaže Tica.
Time bi se zaustavila 'štednja u ciglama', što bi dovelo do uporabe štednje za financiranje investicija, odnosno veće konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Postoje različiti načini razrezivanja tog poreza koji se uglavnom vežu za vrijednost i površinu nekretnina, ali vode računa i o lokaciji nekretnine. Postoje, poput Srbije, primjeri gdje progresivno raste stopa oporezivanja s obzirom na vrijednost nekretnine.
Nekretnine bi bile oporezovane po visokoj stopi, ali bi i olakšice bile izrazito visoke, pa bi se porez razrezivao po visini komunalne naknade, a sredstva prikupljena porezom usmjerili bi prema zdravstvenom sustavu, pojasnio je Slavko Linić. Naime, nužno je oporezovati, kaže, svaki drugi ili šesti stan, koji se ne koristi pa čak niti za najam.
''Taj porez ne smije biti državni, već se mora raspodijeliti između gradova i županija koje ga trebaju usmjeriti u obrazovanje i zdravstvo'', kazao je Linić.
Ima odgovor i na problem nerješenih imovinsko-pravnih pitanja. ''Još nismo sve popljačkali pa se zato ne rješava problem upisa imovine na vlasnike'', zaključio je Linić, jer, kako dodaje, nije moguće da u 20 godina uz silne informatičke programe ne možemo riješiti te probleme, prenosi portal SEEbiz.eu.
''Sva naša štednja odlazi u cigle, beton, odnosno nekretnine'', kaže Tica.
Osim poreznih oblika razloge štednje u obliku kupnje stanova vidi u komunizmu u kojem nije postojala mogućnost alternativnih oblika ulaganja. Tica zaključuje da je nužno oporezovati nekretnine, kako bi se potaklo ulaganje u gospodarstvo. Ne možemo oporezovati samo neobrađena zemljišta i prazne stanove, ali možemo odrediti neoporezivi dio kvadrata po kućanstvu, a sve ostalo oporezovati.
''Nema gotovih rješenja oko visine porezne stope, ali može se izračunati kvadratura poreznog odbitka te odrediti vremensko razdoblje uvođenja tog poreza'', kaže Tica.
Time bi se zaustavila 'štednja u ciglama', što bi dovelo do uporabe štednje za financiranje investicija, odnosno veće konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Postoje različiti načini razrezivanja tog poreza koji se uglavnom vežu za vrijednost i površinu nekretnina, ali vode računa i o lokaciji nekretnine. Postoje, poput Srbije, primjeri gdje progresivno raste stopa oporezivanja s obzirom na vrijednost nekretnine.
Nekretnine bi bile oporezovane po visokoj stopi, ali bi i olakšice bile izrazito visoke, pa bi se porez razrezivao po visini komunalne naknade, a sredstva prikupljena porezom usmjerili bi prema zdravstvenom sustavu, pojasnio je Slavko Linić. Naime, nužno je oporezovati, kaže, svaki drugi ili šesti stan, koji se ne koristi pa čak niti za najam.
''Taj porez ne smije biti državni, već se mora raspodijeliti između gradova i županija koje ga trebaju usmjeriti u obrazovanje i zdravstvo'', kazao je Linić.
Ima odgovor i na problem nerješenih imovinsko-pravnih pitanja. ''Još nismo sve popljačkali pa se zato ne rješava problem upisa imovine na vlasnike'', zaključio je Linić, jer, kako dodaje, nije moguće da u 20 godina uz silne informatičke programe ne možemo riješiti te probleme, prenosi portal SEEbiz.eu.