Drastični pad ponude i potražnje, kao i značajni pad cijena uredskih prostora, glavne su karakterisitke tržišta uredskih nekretnina na kraju krizne godine, procjenjuju za www.banka.hr analitičari konzultantskog ureda CB Richard Ellis i Ilirika nekretnina.

Iz ove tvrtke doznajemo kako ove godine na tržištu ureda nije bilo niti jednog preuzimanja uredskih objekata, a za sljedeću godinu nije u planu gradnja niti jedne uredske zgrade. No, presudni utjecaj na dobit domaćih banaka na kraju će godine imati pad stanogradnje i prodaje stanova, procjenjuje direktor Ilirika nekretnina Žarko Kovačić.
"Dobit banaka za 2009. bit će manja zbog otpisa imovine prvenstveno u stanogradnji, a dio gubitka banke će morati nadoknaditi ponovnim povećanjem kamata kod postojećih korisnika", tvrdi Kovačić. Navodi, kako je Splitska banka prva prošloga tjedna povećala stambene kamate na 6,4 posto. Kako je to jedina banka u RH koja zaračunava kredit po prodajnom tečaju, zaključuje on, kamata je gotovo 7 posto.
Prema podacima iz ove tvrtke cijene zakupa ureda A klase sada su 14 eura za četvorni metar što je pad od oko 10 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok su najamnine za urede B klase 9 eura, što je pad od 20 posto. "Zbog znatnog pada cijena ureda B klase mnoge su se tvrtke kako bi smanjile troškove preselile u ove jeftinije prostore", kaže direktor Ilirika nekretnina.
Ove su se godine povećala i očekivanja investitora o povratu na uloženi kapital (yield) na tržištu ureda. Očekivani yield je sa prošlogodišnih 7 posto skočio na 9 posto, iako investitori tj. kupci traže i veći povrat od ovoga.
Očekivani povrati u godini recesije daleko su veći na pojedinim tržištima istočne Europe. "Za usporedbu u Moskvi je yield oko 17 posto za poslovni objekt s najkvalitetnijim zakupcima i visokom ročnošću ugovora", navodi direktor Ilirika nekretnina.
Arn Willems, savjetnik CB Richard Ellisa kaže kako nema sumnje da je kriza snažno pogodila domaće tržište uredskih prostora, ali najteže su pritom prošle male i srednje tvrtke. "Mnoga mala i srednje poduzeća ove su godine morala napustiti urede A klase i ponovno se preseliti u jeftinije prostore ili raditi od kuće", ističe Willems.
S druge strane, većina velikih kompanija ove je godine zaustavila vlastitu ekspanziju, čime je nestala i potreba za novim poslovnim prostorima. Godina je izuzetno teška i za developere koji se bave razvijanjem projekata poslovnih zgrada jer ne mogu unaprijed (prije završetka gradnje objekta) osigurati dovoljnu razinu popunjenosti po predugovorima s budućim zakupcima, koje danas zahtjevaju banke da bi odobrile financiranje.
Usprkos velikom ovogodišnjem padu potražnje za novim uredima, stopa nepopunjenosti ureda prve klase ostala je dosta niska jer u posljednje dvije godine nije bilo mnogo novih projekata poslovnih zgrada koje su ušle na tržište i povećale ponudu.
"Neki su najmodavci ipak nervozni jer cijene zakupa ureda A klase zbog recesije moraju spustiti i ispod 17 eura po kvadratnom metru", kazao je Willems procjenjujući da se cijene zakupa u sljedećoj godini ne će više bitno spuštati. Također, kada gospodarstvo počne pokazivati prve znakove oporavka, odnosno kad Hrvatska uđe u EU, potražnja za uredskim prostorima ponovno će skočiti i u konačnici podići cijene ureda prve klase, zaključuje Willems.

Izvor: Banka