Vrijednost dodatnih radova je 59,6 milijuna kuna, a ugovor će biti sklopljen direktnom pogodbom, stoji u oglasu koji je ARZ objavio u Narodnim novinama.
Opremanje se odnosi na nabavu i ugradnju elektroopreme na trasu i u tunele obilaznice, 110-kilovoltni kabelski dalekovod i barijere za zaštitu od buke.
Ugovor za opremanje te devet kilometara duge dionice Dalekovod je dobio u rujnu prošle godine, a vrijedan je 376 milijuna kuna. Ugovaranjem dodatnih radova ukupna vrijednost je povećana za oko 13 posto.

Kredit američke banke

Prema zakonu, vrijednost dodatnih radova bez raspisivanja novog natječaja može se podići do 25 posto. U ARZ-u nam jučer nisu znali reći na osnovi čega će Dalekovodu isplatiti dodatnih 60 milijuna kuna.
Dodatni radovi, pokazalo se u dosadašnjim istragama oko ugovora o građenju autocesta, izvođačima su služili za dodatno pumpanje zarade ili da nadoknade razliku između stvarnih troškova i manje cijene ponuđene na natječaju. Zasad ostaje nejasno što je i zašto Dalekovod dodatno naplatio u opremanju kabelima i burobranima. U samom oglasu se navodi da će se dodatni radovi financirati iz kredita s američkom bankom J. P. Morgan.
Sklapanjem ugovora o dodatnim radovima tvrtka Dalekovod će vrijednost svojih ugovora s Autocestom Rijeka - Zagreb samo u posljednje dvije godine zaokružiti na nešto manje od milijardu kuna.
Naime, 2007. godine tadašnji predsjednik Uprave ARZ-a Jurica Prskalo potpisao je s Dalekovodom ugovor o nabavi i ugradnji opreme za IIB fazu autoceste Rijeka - Zagreb, rekonstrukciju centara za kontrolu prometa i izvedbu radova za zaštitu od bure na dionici Kikovica - tunel Tuhobić vrijedan 560 milijuna kuna.

Pismo Sanaderu

Godinu dana poslije uslijedio je ugovor za opremanje dionice riječke obilaznice vrijedan 376 milijuna kuna i sada ugovor o dodatnim radovima na istoj toj obilaznici vrijedan 59,6 milijuna kuna.
U posljednjih pet godina nitko osim Dalekovoda nije dobio posao opremanja autoceste Rijeka - Zagreb i riječke obilaznice. Dalekovod i Uprava ARZ-a prije nekoliko godina našli su se na udaru žestokih kritika austrijskog Strabaga nakon što je ta tvrtka izgubila na jednom natječaju iako je dala jeftiniju ponudu od Dalekovoda. Uputili su i pismo tadašnjem premijeru Sanaderu u kojem su se žalili na postupak.

Izvor: Jutarnji