Iako su počeci dizajna u Skandinaviji smješteni u 19. stoljeće, najplodnije doba njihove težnje za poboljšanjem kvaliteta života kroz dizajn odnosi se na razdoblje između 1930. i 1970. godine. U sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća, energični koloriti i forme postmodernizma skrenuli su pažnju javnosti s funkcionalnih proizvoda i jednostavnih linija koji su stizali sa sjevera, međutim, od 1990. praktičnost dizajna ponovo je u prvom planu.

Što se tiče samog pojma "skandinavski dizajn", smatra se da je za njegovu pojavu na tržištu zaslužna izložba "Scandinavian Design for Living", održana 1951. godine u Londonu, na kojoj su zemlje iz ove regije prvi put izvan svog geografskog okvira zajednički svijetu otkrile dizajnersko blago. Nastavak priče odnosi se na jednako uspješne izložbe koje su u SAD i Evropi održane u narednih nekoliko godina i naziv "skandinavski" stopile sa sofisticiranom i prozračnom funkcionalnošću, pišu Nezavisne novine.

Međutim, danas se Karlu Larsonu pripisuju zasluge za postavljanje temelja današnjem skandinavskom dizajnu. Neutralna paleta švedskih, danskih i norveških pejzaža u kombinaciji s pohabanim namještajem rezultirala je ovim stilom koji se nalazi u samom vrhu svjetskog dizajna. Ako govorimo o uspjehu dizajna i dizajnera na nekom području, potrebno je spomenuti i uvjet bez kojeg je taj uspjeh skoro nemoguće ostvariti. Znatan broj slavnih dizajnerskih imena potiče upravo iz Skandinavije: Alvar Alto, Arne Jakobsen, Verner Panton, Hari Koskinen, i mnogi drugi.

Iako se među uspješnim imenima koja dolaze iz sjevernih predjela nalaze tvrtke različitih proizvodnih profila, veliki broj dizajnera okrenuo se kreiranju opreme za enterijere, stvarajući modernističke prostore u kojima prevladava ljepota jednostavnosti. Namještaj je često ravnih linija, izrađen od svijetlog drveta, a u dekorativnim tkaninama visok je udio prirodnih vlakana, čiji se blagotvorni utecaj na zdravlje kože cijeni od davnina, a uzorci i teksture u interijeru nisu daleko od onih u eksterijeru. Kristali leda i snijega, stabla i ostali prirodni resursi nordijskih krajeva inspiracija su kreativnim umovima koji u svoja djela prenose opuštenost lokalnih krajolika. U modernim interijerima nalazimo i namještaj skandinavskog porijekla dizajniran prije više od 50 godina, koji je, bez obzira na "starost", još uvijek "u trendu".

Kada govorimo o unutrašnjem uređenju, česte promjene su moguće jedino ako to kućni budžet dozvoljava. Potreban je namještaj čiju je metamorfozu jednostavno izvesti, kao i velik izbor dekorativnih detalja koji se mogu uklopiti u razne stilove. Jednostavnost, atraktivan izgled, funkcionalnost, uglavnom po prihvatljivim cijenama, nit je koja se provlači kroz sve oblike stvaralaštva. Ako govorimo o interijerima u sklopu skandinavskog dizajna, njihove su osnovne karakteristike svijetle boje, prozračnost i fleksibilnost, te odlično uklapanje u minimalističku shemu, koja već godinama dominira urbanim prostorima cijelog svijeta. Budući da se radi o regiji u kojoj veliki dio godine nedostaje sunčeve svjetlosti, odabir svijetlih boja to na neki način kompenzira. Osobito su popularne tople i hladne nijanse neutralne palete boja, a uzorci i teksture u unutrašnjim prostorima često ocrtavaju linije lokalnih krajolika, kao motive snježnih pahulja, godova drveća itd. Šume su svakako jedan od najvažnijih resursa ovog sjevernog područja, te ih često i nazivaju "zelenim zlatom", a drvo je najpopularniji materijal u izradi namještaja.

Prema dugogodišnjoj tradiciji skandinavskog dizajna, namještaj je često ravnih linija, te krajnje jednostavan, što dizajneri mlađih generacija smatraju "previše sofisticiranim i ozbiljnim". Međutim, činjenica je da su upravo minimalističke forme već više od 50 godina u trendu.

Gustavijanski stil, nazvan po kralju Gustavu, interijerima je vladao u 18. stoljeću. Za razliku od raskošnog aristokratskog izražaja, kakav u to vrijeme nalazimo u Francuskoj, Italiji i većini europskih zemalja, Gustavijanski stil nešto je opušteniji, te u sebi ujedinjuje toplinu rustikalnih elemenata s profinjenošću klasičnih dekora. Više se pažnje usmjerava prema funkciji namještaja nego prema ukrašavanju, a isto se odnosi i na interijer uopćte, stoga je broj dekorativnih dodataka nešto manji u odnosu na ostale aristokratske stilove.

Najčešći su buketi svježeg cvijeća, svijećnjaci od drveta ili srebra, stakleni ukrasi i ogledala. Svijetli drveni podovi, te zidovi obojeni nježnim pastelnim nijansama stvaraju podlogu koja odiše prozračnošću. Među materijalima u izradi pokućstva prevladava svijetlo drvo poput bukve, a čak i kad je namještaj obojen, linije drveta još su uočljive, što naglašava rustikalni pristup uređenju interijera.

Tkanine za tapeciranje stolica i zavjese istkane su od pamučnih vlakana, te su također relativno jednostavnog dizajna. Među uzorcima prevladavaju pruge i cvjetni motivi, a među kombinacijama plavo-bijela boja. Naravno, srebrni i zlatni detalji također su prisutni u ovom švedskom klasičnom stilu, ali ne dominiraju prostorom. Što se tiče kolorističke sheme, najprisutnije su hladne boje spektra i to one koje asociraju na led.

Gustavijanski stil uveliko se razlikuje od modernog skandinavskog dizajna, međutim, ono što ih spaja svakako je sklonost prema drvetu, svijetlim bojama i prozračnosti u uređenju interijera.

Švedski stan

Jedan u nizu klasičnih švedskih stanova čine očaravajuća bjelina, kombinacija klasičnih i modernih elemenata namještaja u interijeru i višestrano je orijentiran tako da "hvata" maksimalnu količinu svjetlosti. Nema nikakvog pretrpavanja nepotrebnim elementima. Namještaj je jednostavan, svedenih linija, svijetlo drvo na brodskom podu, parketu, bijela drvenarija... Jedina mana stana je pomalo sterilna kupaonica, koja ostavlja dojam bolničke atmosfere, a pretpostavljam da zapravo najveći problem predstavlja kvadratura kupaonica. Ovakve kupaonice ne moraju svakome biti neprivlačne.

Boje

Paleta tonova bazira se na jednostavnom principu: bijela, od prljavobijele do potpuno čiste bijele, bež, pastelnoplava u kombinaciji s prirodnim svijetlim drvetom. Ipak, izuzetak u ovim svjetlijim tonovima je korištenje jarkocrvene, ali samo u detaljima. Crvena je u velikom kontrastu sa svijetlim enterijerima i zbog toga se i koristi za pojačavanje zanimljivosti prostora.

Glavna smjernica je prirodnost, u skandinavskom domu rijetko ćete pronaći umjetne materijale. Najčešće se koriste lan i pamuk, a od motiva prugice i tradicionalni likovi. I cvjetni motivi se često pojavljuju, uglavnom na bijeloj pozadini ili u romantičnoj, ali i u strogoj grafičkoj izvedbi.

Namještaj

Tipični skandinavski namještaj je miks ravnih linija s blago zakrivljenim detaljima. Konkretnije, nasloni i sjedišta rijetko kada su pod pravim kutem. Vrlo popularan komad namještaja su klupe koje se često koriste u blagovaonicama umjesto klasičnih stolica. Koristi se drvo svjetlijih tonova, poput jelovine, bijelog bora i breze.