Ivankovo, pasivna kuća S/Z Petrlić 2011. - solarna pasivna građevina. Građevina je koncipirana na ideji održive pasivne arhitekture te su prilikom projektiranja predviđeni materijali koji se nalaze u okolici. Drvo je nosivi konstrukcijski element te je od drveta izrađen cijeli skelet građevine.

Ispuna zidova je slama koja je odličan prirodni izolator te je lokalno dostupna u velikim količinama. Slama se tradicionalno stoljećima upotrebljavala u izgradnji građevina, ali miješana s glinom u blokove od kojih su se izgrađivali zidovi. Kod koncepcije održive gradnje se koriste materijali koji su lokalno dostupni te se i američka LEED certifikacija građevina zasniva na toj istoj ideji vodilji.

Leadership in Energy and Environmental Design (vodstvo u planiranju energije i upravljanju okolišem) je vodeći svjetski sustav certificiranja i akreditiranja za zelenu gradnju Savjeta za zelenu gradnju Sjedinjenih Američkih Država. LEED je međunarodno priznat certifikat za sustav zelene gradnje, koja za svoj cilj ima smanjenju potrošnju energije, bolju uporabu vode, smanjeno isuštanje CO₂ te poboljšanje uvjeta u interijerima.

Arhitektura slijedi koncept solarnih pasivnih građevina te su glavne prostorije orijentirane u smjeru juga, a sunčeva energija je primarni energent kojim se zadovoljavaju toplinske potrebe građevine. Velike staklene površine na jugu osigurati će velike solarne dobitke tijekom zimskom razdoblja kada se Sunce nalazi pod niskim upadnim kutem. Tijekom ljeta zasjenjena u obliku balkona štite prostorije od prevelike insolacije, ali se pri tome energija Sunca pohranjuje u toplinskom sustavu građevine.

Četiri solarna vakuumska kolektora su dimenzionirana za zimski režim rada te pokrivanje do 50% potrebne energije tijekom zime dok tijekom razdoblja proljeća, ljeta i jeseni osiguravaju 100% energetskih potreba. Energija solarnog sustava se koristi za grijanje sanitarne vode, grijanje građevine te je predviđena mogućnost grijanja bazena tijekom ljeta.

Fina regulacija temperature grijanja i sanitarne vode se vrši pomoću geotermalne dizalice topline koja je spojena na podzemni geotermalni kolektor koji je izrađen od mreže plastičnih cijevi. Tijekom ljeta podzemna cijevna mreža se koristi za pasivno hlađenje građevine pri čemu se toplina iz građevine prebacuje u podzemnu mrežu te se dodatno regenerira energija zemlje prije nove sezone grijanja. Kombiniranje zimskog crpljenja energije iz zemlje te ljetnog vraćanja energije u zemlju je presudna za stabilan rad sustava tijekom cijele godine.

Dodatna redukcija toplinskih potreba građevine se postiže zračnim rekuperacijskim sustavom koji ima ulaz zraka preko podzemnog zračnog izmjenjivača. Rekuperacijski sustav tijekom zime dogrijava svježi zrak, dok tijekom ljeta hladi svježi zrak. Zrak prelazi preko rekuperatora koji vrši povrat do 70% energije iz otpadnog zraka građevine. Primjenom rekuperacijskih sustava osigurava se higijenski ispravan zrak u građevini tijekom cijele godine. Sustav izdvaja iz zraka čestice vlage, prašine, peludi te pore plijesni čime ovaj sustav postaje idealan za osobe sa dišnim problemima ili astmatičarima.

Niz toplinskih sustava koji su projektirani osiguravaju izrazito niske energetske potrebe građevine na razini pasivne građevine energetske klase A+. Koncepcija održive pasivne solarne arhitekture je u potpunosti zadovoljena primjenom direktne dozračene solarne energije te akumulirane solarne energije u zemlji, a koncepti održive arhitekture su u potpunosti poštovani.

Dodatni element održivosti koji je primjenjen je sakupljanje kišnice u podzemnom spremniku. Tako akumulirana meka voda se koristi za sanitarne potrebe te su primjenom spremnika kišnice izbjegnuti problemi odvodnje oborinske vode dok su rezervne količine vode osigurane klasičnim bunarom. Od 100 L svega 5-10 L se koristi za piće svakog dana te je stoga moguće putem kišnice pokriti 90% potreba za sanitarnom vodom. Spremnik kišnice se može dezinficirati tabletama klora te je moguća upotreba UV filtera koji reducira broj mikroorganizama u vodi.

Početna investicija u građevinu ovakvog tipa je velika u odnosu na klasične građevine, ali kroz dugoročnu upotrebu troškovi održavanja građevine biti će jako niski. Potreba za godišnjim pregledom i servisom dizalice topline ili solarnog sustava gotovo ne postoji jer su to stabilni uređaji koji rade dugi niz godina istim intenzitetom bez kvarova ili zastoja u pogonu. Preduvjet ispravnog rada sustava je pravilno dimenzioniranje i montaža sustava.

Dodatno se na građevini planira izgraditi i fotonaponsko polje koje će građevinu pretvoriti u plus energetsku građevinu koja stvara viškove energije te se građevina tim pristupom pretvara u mini elektranu. Decentralizirana proizvodnja električne energije se navodi u svim direktivama Europske Unije koje govore o pametnim energetskim super mrežama ili smart grid mrežama. Smart grid ima veliki broj mini elektrana koje na lokalnoj razini proizvode električnu energiju za vlastite potrebe.

Autor arhitektonskog projekta kuće S/Z izradio je Tihomir Kostić, dipl.ing.arh., iz tvrtke Ekološki centar iz Vukovara, a strojarski projekt tjelo je Daria Hrastovića iz Hrastović inženjeringa iz Đakova.