Zeleno, ekološki i energetski učinkovito, pojmovi su koji i u Hrvatskoj privlače sve veću pažnju. Kako i ne bi kada europsko zeleno investicijsko tržište raste u prosjeku 20 posto godišnje, a procjenjuje se da će do 2014. vrijednost tog tržišta doseći čak 573 milijardi eura.
Colliers International proveo je istraživanje u Jugoistočnoj Europi čiji su nalazi pokazali da možemo očekivati da zelena gradnja postane apsolutni hit u narednim godinama. Čak 45 posto ispitanika u sljedećih se pet godina vidi kao budući vlasnik, operater ili korisnik zelene zgrade, a još 40 posto njih ostavlja takvu mogućnost. Ekonomska kriza povećala je svakako interes prema zelenoj gradnji, ali još uvijek vlada percepcija da je ekološka gradnja prilično skupa. Naime, većina misli da je ovaj tip gradnje i do 20 posto skuplji od standardne gradnje, a spremni su platiti oko pet do devet posto više za koncept. Zelena gradnja je samo dva posto skuplja od standardne gradnje, a zelene zgrade u prosjeku vrijede 16 posto više od usporedivih klasičnih zgrada te postižu šest posto veće cijene najma.
Erin Inglish, regionalna savjetnica za razvoj i savjetnica za zelenu gradnju u Colliers International za regiju Jugoistočne Europe ističe da je budućnost građevinskog sektora neizbježno u 'zelenoj' gradnji. Interes privatnih poduzeća postoji, ističe Inglish, ali je velik dio tog entuzijazma spekulativnog karaktera. U Hrvatskoj još nema certificiranih zelenih zgrada, ali sve je veći trend energetski učinkovite gradnje.
'Postoje developeri koji odabiru marketinški prezentirati svoj projekt kao zelenu gradnju, ali se ne odlučuju na postupak verifikacije ili certificiranja treće strane', upozorila je Inglish.
Takav primjer je planirani centar grada u Rijeci koji će imati zgrade sa zelenim krovovima i „cirkulacijom svježeg zraka“, što predstavlja zelenu holističku strategiju. Inglish ističe da tržište postoji, jer u Hrvatskoj posluju kompanije koje su poznate po tome da daju prednost zelenim zgradama, kao što su Siemens, Microsoft i Coca-Cola. Zelena gradnja način je da se smanji ukupna emisija stakleničkih plinova graditeljskog sektora, na koji otpada i do 45 posto ukupne emisije.
Prema izvorima Centra za obnovljivu energiju europske su građevine odgovorne za emisiju 50 posto ugljičnog dioksida, 35 posto potrošnje materijala, 45 posto potražnje energije i 10 do 35 posto otpada koji se odlaže na odlagalištima otpada. U Hrvatskoj je ovaj tjedan održan i prvi simpozij o zelenoj gradnji u organizaciji Savjeta za zelenu gradnju. Zelena gradnja je holistički koncept koji je usmjeren na održivost izgrađenog okoliša, način na koji je projektiran, izgrađen i način na koji funkcionira, u pristupu koji se sastoji od četiri stupa, a koji uključuje okoliš, ekološku, socijalnu i kulturnu održivost.
Izvor: www.seebiz.eu
