Zgrade proizvode gotovo polovicu ukupne emisije ugljikova dioksida. Zadnjih nekoliko godina radi se na tome da jedan od najvećih zagađivača atmosfere postane eco-friendly.
Pozicioniranje zgrade, energetska učinkovitost, efikasni materijali, štednja vode, briga za zdravlje korisnika prostora zgrade i mnogi drugi faktori ključni su u tome da zgrade prestanu zagađivati okoliš u mjeri u kojoj to još uvijek čine.
Za postojeće zgrade mogu se primijeniti jednostavni koraci poput nadziranja potrošnje energije, bolje izolacije ili razumnije potrošnje vode. Ali, za nove zgrade postoje brojne tehnologije koje zaista mogu učiniti korak naprijed u borbi protiv zagađenja.
Na stranici Greenbang napravili su popis deset najvažnijih zelenih inovacija u zgradarstvu.
- Kotlovi za biomasu
Uporabom biogoriva Amerikanci mogu godišnje uštedjeti oko 550 dolara. Drveni peleti se smatraju najučinkovitijim gorivom kad je u pitanju zagrijavanje domaćinstava. Biomasa je, po pitanju emisije CO2, neutralna. Odnosno, oslobađa onoliko CO2 koliko ga je i apsorbirala. Kotlovi za biomasu povezuju se sa sustavima centralnog grijanja i zagrijavanja vode. - Pozicioniranje kuće
Iako nije u pitanju nova tehnologija, radi se o relativno novom načinu razmišljanja u dizajnerskim vodama. Stvar je u tome da se što je moguće veća površina kuće izloži prirodnoj sunčevoj svjetlosti. Prozori mogu biti dizajnirani tako da kroz njih prirodna svjetlost dopire i do udaljenih dijelova prostorija koji ne bi mogli biti osvjetljeni u kućama koje su projektirane na tradicionalan način. Visoki prozori općenito propuštaju više svjetlosti u prostrije, a moderne kuće su projektirane su na način da čak i sjeverne prostorije dobiju dio svjetlosti. Na taj se način štedi na rasvjeti i grijanju prostorija. Krov se može „naštimati“ tako da apsorbira što je moguće više svjetlosti, odnosno, na način da solarni paneli na njemu ostvaruju svoj maksimalni učinak. - Kombinirano zagrijavanje i proizvodnja električne struje
Bivši britanski premijer Gordon Brown ispjevao je odu ovoj kombinaciji. U biti, sustav uzima višak struje iz alternatora i koristi ga za zagrijavanje vode (ili klimatizaciju prostora). Ova tehnologija je jako popularna među ekološki osvještenim osobama jer vrlo malo energije ostaje neiskorišteno. Uštede variraju od 15 do 40 posto, a tehnologija se može koristiti u privatnim kućama, poslovnim zgradama i ostalim prostorima. - Živi krovovi i zidovi
Ideja živih krovova i zidova je poprilično nova. Iako neki na svojim zidovima ili krovovima uzgajaju žive biljke isključivo iz utopističkih ekoloških razloga, većina se slaže s tim da ovakvi krovovi i zidovi imaju mnogo praktičnih prednosti. Biljke na krovu, na primjer, mogu spriječiti pregrijavanje zgrade. Apsorbiraju toplinu, smanjuju otjecanje kišnice, a pored toga mogu poslužiti i za uzgajanje potrebnih vrsta biljaka. Biljke na zidovima manje su zastupljene nego na krovovima, iako se znalci slažu u tome da pravilno odabrane biljke ljeti mogu sprječavati prodor prekomjerne topline, a zimi propuštati potrebno sunčevo svjetlo u prostoriju. - Konvektivni ventilacijski sustavi
Ovakvi ventilacijski sustavi funkcioniraju vrlo jednostavno. Kuća bi trebala biti dobro izolirana, a protok zraka onda djeluje na principu izmjenjivača topline. Topli zrak se ispušta, a svježi zrak izvana dolazi i zagrijava se. - Prikupljanje otpandne vode
Otpadna voda se može prikupiti, pročistiti i ponovno uporabiti u domaćinstvu. Iako malim dijelom, prikupljenje i ponovna uporaba otpadnih voda može smanjiti pritok vode u rijeke za vrijeme poplava. Osim toga, na ovaj način se smanjuje zagađenje rijeka i pitke vode na nekim područjima. - Toplinska izolacija
Toplinska izolacija može u mnogome pridonijeti smanjenju troškova za potrošnju energije. Dobra toplinska izolacija mora biti dovoljne gustoće i imati malu toplinsku vodljivost, iako ovi faktori mogu varirati u ovisnosti od lokalnih klimatskih uvjeta. - Ekološka cigla
Postoji mnoštvo novih građevnih proizvoda koji se lakše proizvode i koriste nego tradicionalna cigla. Lakši su i imaju bolja izolativna svojstva. Mnogi se izrađuju od kombinacije dva materijala, a često su u pitanju različite vrste pjene i betona. - Reciklirani materijali
Biti ekološki osvješten nije samo u blještavim, novim tehnologijama. Da bi se (p)ostalo ekološki osvještenim treba znati iskoristiti i ostatke. Problem s gradnjom od recikliranih materijala je često taj što se dizajn mora prilagoditi materijlu, a ne obratno. Ipak, to ne znači da se barem dijelovi zgrada ne mogu izgradit od recikliranih materijala. Radne površine, podovi i prozori pogodni su za upotrebu recikliranih materijala. Konstrukcijski materijali poput cigli i izolacije imat će jednake karakteristike i ako su reciklirani. - Pametne kuće
Pametne kuće „osjete“ gdje je koji sustav potreban. Svjetla se automatski gase ako nikoga nema u prostoriji, klima i grijanje se pale po potrebi. Pametna kuća je zaista šećer na kraju priče o ekološkim tehnologijama.
