Kao što smo i pretpostavili, prijedlog Zahe Hadid o izgradnji vila iznad Dubrovnika, uzburkao je duhove. Hrvati nikad nisu dopustili da slavna arhitektonska imena grade na svetom tlu hrvatskom, a čini se da će i ovaj put teško popustiti.
Projekt vrijedan 900 milijuna kuna užario je arhitektonske forume.
Jutarnji list piše kako kontradikcije prate stvaralaštvo iranske arhitektice od samo početka njenog rada. Njena organska arhitektura pomaknula je granice suvremenog oblikovanja, a njene dinamične građevine priskrbile su joj epitet pjesnikinje suvremenog arhitektonskom oblika. Drugi tvrde kako je rad Zahe Hadid utjelovljenje negativnih odlika globalizacije, te da se njene građevine ne obaziru na kontekst u kojem su građene.
Dubrovačke vile inspirirane stijenom i školjkom, slijede već uhodanu priču slavne arhitektice: novo protiv staroga, umjetnost protiv arhitekture...
I hrvatski arhitekti su podijeljeni u mišljenjima o vilama iznad Dubrovnika. Branko Silađin smatra da se oklina neprestano buni protiv suvremene arhitekture i podsjeća da su se i protiv vila Nikole Dobrovića bunili, ali ih danas svi hvale. Hrvoje Hrabak, predsjednik UHA-a u vilama primjećuje nedostatak poštovanja prema tradiciji i smatra da konceptu fali osnovnog razumijevanja konteksta u kojem bi bio izgrađen.
Suvremena arhitektura tako i dalje nastavlja biti mjesto sukoba različitih svjetonazora i unaprijed formiranih mišljenja.
Podsjetimo, Zaha Hadid je prva žena koja je dobila nagradu Pritzker. Njen potpis nije teško prepoznati bilo da se radi o arhitekturi ili dizajniranju namještaja. Iako je mnogi vole mrziti, Zaha Hadid danas je jedno od najcjenjenijih imena u arhitektonskom svijetu. Možda bismo trebali dobro razmisliti prije nego što je odbijemo. Drugu priliku vjerojatno nećemo dobiti.
