Energetski sektor Njemačke upošljava oko 90 000 ljudi na dobivanju energije iz vjetra. Tri vodeća proizvođača vjetroturbina su Enercon, Vestas i Repower Systems. Iako, zbog manjka vjetra ovaj dio energetskog sektora u 2009. nije rastao, ipak je jedan od važnih izvora energije.
Na kraju 2009. Njemačka je imala instaliranu 21 164 vjetroturbine ukupne izlazne snage 25 777 MW. Proizvodnja električne energije na farmama vjetra iznosila je 37,5 TWh.
I dok se u 2009. ulaganje u njemačko gospodarstvo smanjilo za 12,5 posto, ulaganje u sektor obnovljivih izvora energije poraslo je za 20 posto. Ulaganja u proizvodnju energije iz vjetra iznosila su 2,65 milijardi eura i dokazano su bila stabilizirajući faktor gospodarstva koje je pogodila ekonomska kriza.
U energiji dobivenoj iz vjetra leži najveći potencijal za postizanje cilja koji je postavila savezna vlada: čak 30 posto električne energije do 20202. mora se dobivati iz obnovljivih izvora, piše REVE.
Kakvo je stanje u Hrvatskoj? Iako volimo naglašavati da smo germanofili i da u mnogome slijedimo njemačke naputke i primjer, po pitanju korištenja obnovljivih izvora energije, nismo niti blizu europskom energetskom divu.
Korištenje energije vjetra u Hrvatskoj svedeno je na miminum. Do danas je u Hrvatskoj izgrađeno tek nekoliko vjetroelektrana koje proizvedenu energiju prodaju HEP-u. Mali korisnici gotovo i da ne razmatraju postavljanje vjetroturbina na svoje domove. Iako je cijena malih, autonomnih sustava, svakim danom sve povoljnija i oni su uglavnom dostupni običnim ljudima, oni kod nas uglavnom nisu u primjeni. Zašto? Država ne samo da se subvencira kupnju takvih sustava, nego birokracijom dodatno komplicira i otežava iskorištavanje energije vjetra u kućanstvima.
Ako se ipak upustite u „bitku za vjetrenjače“, pripremite se na dugotrajni borbu s hrvatskom birokracijom koja zahtjeva čak 30-ak različitih potvrda, odobrenja i sl. da biste mogli instalirati vjetrogenerator na svoj dom.
