Posljednjih godina, zahvaljujući tehnološkom razvoju, proizvodnja fotonaponskih tehnologija značajno je pojeftinila, smanjujući na taj način i nabavnu cijenu samih panela, ali i drugih pratećih proizvoda.
Zakonodavstvo je međutim često tromo i u raskoraku s razvojem novih tehnologija, pa je razina subvencija u državama s najvećom koncentracijom instalirane snage u fotonaponskim elektranama, poput Španjolske i Njemačke te u državama s naglim zamahom instalacije solarnih elektrana, poput Češke, ostala ista. Zahvaljujući globalnoj krizi počeli su se osjećati dugoročni štetni utjecaji prevelikih subvencija te su ih te države odlučile smanjiti, piše portal ZelenaEnergija.
U Češkoj solarne elektrane poskupljuju struju
Jedan od najboljih primjera krivo procijenjene razine subvencija jest primjer Češke koja garantira otkup električne energije na rok od 20 godina po povlaštenoj otkupnoj cijeni – šest do sedam puta višoj od tržišne.
Posljedica toga jest da do kraja 2010. godine Češku očekuje poskupljenje električne energije za 25% u poslovnom sektoru i 18% u domaćinstvima, što će vrlo vjerojatno usporiti oporavak gospodarstva. U tom smislu Češka ubrzano radi na izmjenama zakona, a jedna od novosti jest i ukidanje subvencionirane otkupne cijene električne energije počevši od ožujka 2011. za sve nove fotonaponske sustave, osim onih na krovovima.
U Njemačkoj i Španjolskoj previše solarne energije
Operateri prijenosnih i distributivnih mreža u Njemačkoj susreću se s novim problemom koji je nastao zbog prevelikog subvencioniranja fotonaponskih tehnologija, a to je prevelika proizvodnja koja je već prošlog ljeta pokrivala čak 18% vršne snage i 45% ukupne vršne potrošnje električne energije, što operateri više nisu spremni dopustiti.
Nastavi li se instalacija fotonaponskih sustava tim tempom, procjena je da bi do 2020. godine ukupna trenutna snaga proizvedene električne energije iz fotonaponskih elektrana bila dostatna da premaši ljetnu vršnu snagu potrošnje električne energije.
Iz tog razloga je u Njemačkoj ukinuto pravo prvenstva otkupa električne energije za sve obnovljive izvore te operaterima mreže ostavljena mogućnost njihova daljinskog isključenja, a u listopadu je dogovoreno i smanjenje subvencija u iznosu od 16% za fotonaponske sustave koji se instaliraju na krovove.
Posljedice krize osjeća i Španjolska gdje je za razliku od 2008. godine, u kojoj je instalirano 2700 MW proizvodne snage, u 2009. i 2010. instalirano manje od 100 MW godišnje, što je rezultiralo gubitkom 75 tisuća radnih mjesta u tom sektoru. Ipak, unatoč tome, Španjolska je odlučila smanjiti subvencioniranu cijenu za fotonaponske sustave koji se montiraju na tlu za čak 45%, što bi u idućih nekoliko godina trebalo u potpunosti umrtviti investicije u tom sektoru.
Neodrživi modeli subvencioniranja solarne energije
Problem je evidentan u samoj činjenici što opstanak fotonaponskih tehnologija, unatoč njihovu napretku, i dalje značajno ovisi o subvencioniranoj otkupnoj cijeni električne energije i taj će problem ostati sve dok se ne pronađe održivi model financiranja fotonaponskih sustava koji će poticati investicije, ali istovremeno neće značajno utjecati na cijenu električne energije koja je osjetljiva socijalna komponentna, ali i značajna komponenta u pogledu konkurentnosti industrije kao značajnog potrošača električne energije.
Hrvatska guši subvnecije OIE
Hrvatska svojim sustavom subvencioniranja obnovljivih izvora energije i suviše kompleksnom birokracijom u tom smislu čini potpuno drugačiji ekstrem, a to je potpuno gušenje investicija u sektoru zelene energetike, što također nikako ne može pozitivno utjecati na gospodarska kretanja.
No, uzmemo li u obzir da je u Hrvatskoj primjena fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije još uvijek u povojima, postoji prostor kako za uvođenje novog, ozbiljnijeg modela subvencioniranja primjene solarne energije, tako i za učenje na tuđim greškama.
