S druge strane nismo svjesni potrebe štednje energije.
'Nemamo nijednu lipu popusta za korištenje hibridnih automobila, kažnjeni smo ako gradimo održivo jer plaćamo građevinsku dozvolu više za deblje zidove, a kao zemlja bogata vodom plaćamo harač u obliku vodne naknade', kritizirao je profesor.
Naime, govoreći o standardima gradnje u Europskoj Uniji, Miščević je istaknuo kako se razvijena Europa oštro okrenula u smjeru održive gradnje i uštedi energije.
'Hrvatska energetska strategija morat će se hitno mijenjati', profesorov je zaključak. Proizvodimo previše primarne energije, koja se troši najviše u zgradarstvu, a to se treba zaustaviti. Podsjetimo, čak 40 posto ukupnih energetskih potreba u Hrvatskoj troši se u zgradarstvu.
'Niskoenergetska ili pasivna kuća postoji u Hrvatskoj već 400 godina, a u njoj su stasale barem tri generacije', poručuje. Miščević ističe nužnost obnavljanja postojeće stambene infrastrukture. Sugerira gradnju po principu pasivne kuće, koju naziva 'termos bocom u kojoj uvijek možete otvoriti prozor'. U Hrvatskoj je izgrađena jedna i pol takva kuća dok je u Njemačkoj samo u prošlog godini za stanovanje otvoreno oko 600 pasivnih kuća, komentira Miščević.
Govoreći o projektu hrvatske sunčane kuće, koja proizvodi solarnu energiju, najavio je projekt koji će od Zaprešića napraviti prvi hrvatski sunčani grad, kakvi postoje već godinama diljem Europe.
Pasivna kuća troši 15 kilowata električne energije po četvornom metru za grijanje, a emitira oko 600 kilograma ugljičnog dioksida. Sjajni je to performans u odnosu na staru gradnju, kakva karakterizira stanogradnju u Hrvatskoj, koja po četvornom metru za grijanje troši čak 280 kilowata energije, a emitira enormnih 9200 kilograma CO2.
'Imamo poplavu upotrebe klimatizacijskih uređaja, koji postaju statusno obilježje, a njihova uporaba gradira do razine ljudske gluposti i potpunog rasipanja energije', ocijenio je profesor te zaključio da je osnova održivog stanovanja poštovati klimatske uvjete. Europska Unija donijela je već standard po kojem do 2018. sve novogradnje trebaju zadovoljiti svoje energetske potrebe na svojoj lokaciji. Do 2020. postavljen je cilj po kojem se emisija CO2 i potrošnja energije na grijanje i hlađenje treba smanjiti za 20 posto.

Forum, kojeg već treću godinu zaredom, organiziraju Holcim i Građevinski fakultet Zagreb, obradio je kroz niz predavanja izazov održive gradnje u prostoru kao kontekstu ideje. Pokušalo se odgovoriti kako najbolje iskoristiti specifične odlike određenog prostora, poput sunca, vjetra, padalina te dostupnih prirodnih materijala kako bi se povećala kvaliteta života ljudi.

Prvi Forum održan je 2007. godine, a želja organizatora bila je da na jednom mjestu okupe različite stručnjake koji bi razmjenjivali iskustva na području održive gradnje. Za sljedeći Forum organizatori najavljuju niz rasprava o javnom prostoru.

Izvor: www.seebiz.eu