Od samog rođenja ideje o korištenju solarne energije, Sunce je smatrano idealnim izvorom energije. Ovo uvjerenje je u potpunosti razumljivo i prihvaćeno jer energija Sunca je čista, konstantna, neiscrpna (barem kad je u pitanju ljudsko poimanje vremena) i, danas vjerojatno najvažniji razlog, besplatna je. Osim toga, sva raspoloživa energija na Zemlji, posredno ili neposredno, dolazi od Sunca.
U Sunčevoj jezgri se, pri temperaturi od oko 15 milijuna stupnjeva Celzijevih, događa atomska fuzija pri čemu se oslobađaju ogromne količine energije. Energija koja nastane ovako širi se svemirom, u obliku svjetlosti i topline, a jedan dio dolazi i do Zemlje. Sunce na ovaj način opskrbljuje Zemlju energijom već 5 milijardi godina (koliko otprilike postoji), a prema procjenama znanstvenika ovaj proces će se odvijati još toliko.
U optimalnim uvjetima, na površini Zemlje je moguće dobiti 1 kWh/m2, ali stvarna vrijednost je dodatno uvjetovana godišnjim dobima i vremenskim prilikama.
U Hrvatskoj je prosječna vrijednost dnevne insolacije od 3 – 4,5 kWh/m2. A kako u Hrvatskoj, kao i u svijetu, raste cijena energije dobivene iz fosilnih goriva, obnovljivi izvori energije dobivaju sve veći značaj.
Hrvatska iz vlastite proizvodnje pokriva samo 48% svojih potreba za energijom, te, osim nekoliko velikih hidroelektrana, gotovo i ne koristi obnovljive izvore energije. U opskrbi električnom energijom, udio obnovljive energije je manji od 1%.
U usporedbi s vodećim europskim zamljama, Hrvatska debelo zaostaje u korištenju obnovljivih energija.
Najbolje ćemo to dočarati ako kažemo da je u Njemačkoj od 2000. godine proizvodnja energije iz obnovljivih izvora narasla do 74 milijarde kWh i da iznosi 12% ukupne proizvodnje. U odnosu na Hrvatsku koja ima 2600 sunčanih sati godišnje, Njemačka raspolaže s daleko manje sunčevog zračenja, a ipak zauzima vodeću poziciju u proizvodnji solarne energije među europskim zemljama.
U Hrvatskoj je proizvodnja energije iz Sunca zastupljena samo u malim, stambenim jedinicama, a prema nekim procjenama, kada bi se samo 3% hrvatskog teritorija pokrilo solarnim kolektorima, dobilo bi se osam puta više energije nego što iznosi ukupna hrvatska potrošnja.
Solarna tehnika označava tehničku upotrebu sunčeve energije na način da se solarnim uređajima iz sunčevog zračenja proizvodi toplina ili električna struja.
Prema principu rada i obliku energije koju proizvodi, razlikujemo tri različita tipa solarnih uređaja:
Termičke solarne elektrane su zbog svoje tehnologije i veličine najsličnije uobičajenim elektranama.
Termički solarni uređaji se uglavnom koriste za zagrijavanje vode ili prostora u kućanstvima tako da se cijevi kolektora izlažu sunčevom zračenju. Kroz cijevi prolazi posebna tekućina koja je nositelj topline. Ona, u zatvorenom kružnom toku, transportira toplinu u spremnik. Važan dio uređaja je kolektor koji preuzima sunčevu energiju. Snaga uređaja određena je veličinom i profilom spremnika.
Fotovoltaik uređaji su poluvodički elementi koji direktno pretvaraju sunčevu energiju u električnu. U Hrvatskoj se na taj načindobivena struja pohranjuje u javnu mrežu, a isporučitelj dobija vrlo atraktivnu naknadu koja je propisana zakonom. Efikasnost im je 10 – 25%.
Procjenjuje se da danas u Hrvatskoj postoji oko 15 000 m2 ugrađenih solarnih kolektora.
