Rostovski kremlj ili Mitropolitov dvor bivše je sjedište mitropolita Ruske pravoslavne crkve na središnjem trgu grada nekad poznatog kao Rostov Veliki, na obalama jezera Nero.
Kremlj je ruska riječ za dvorac, tvđavu ili zamak i odnosi se na mnoštvo utvrđenih centralnih građevinskih objekata u povijesnim ruskim gradovima. Mitropolitov dvor u Rostovu podignut je kao rezidencija mitropolita i nije predviđao obrambenu arhitekturu, stoga su i zidovi Rostovskog kremlja dekorativni, a ne zaštitni. Mitropolitova rezidencija je jedna od najbolje očuvanih građevina stare ruske arhitekture danas. Ona kombinira remek djela staro ruske arhitekture s pravoslavnim crkvenim slikarstvom. Rostovski kremlj od 1998. godine je pod zaštitom UNESCO-vog programa Svjetske baštine.
Rostov, grad muzej
Rostov je jedan od najstarijih gradova u Rusiji i važno turističko središte u području poznatom kao Zlatni prsten sjeveroistočno od Moskve. Nalazi se u Jaroslavljskoj oblasti i ima status grada muzeja.
Dok je službeno ime gradu bilo Rostov, Rusima je bio bolje poznat kao Rostov Veliki. Ovo ime je dato da se razlikuje od Rostova na Donu, koji je sada mnogo veći grad. Rostov se prvi put spominje 862. godine kao važno naselje. Do 13. stoljeća postaje glavni grad jedne od najprominentnijih ruskih kneževina.
Postao je dio Moskovske kneževine krajem 15. stoljeća. Iako je izgubio nezavisnost, Rostov je još uvijek bio crkveno središte velikog značaja, jer je još od 988. bio sjedište jedne od prvih ruskih eparhija. U 14. vijeku, rostovski episkopi su postali vladike, a krajem 16. vijeka mitropoliti. Grad su razorili Mongoli u 13. i 14. stoljeću, te Poljaci 1608. godine.
Zahvaljujući toj činjenici, Rostov je danas malo više od jednog usnulog sela. Mitropolitova stolica je premještena u Jaroslavlj krajem 18. stoljeća. Jedan od tih mitropolita, Jona Sisojevič (1607-1690) zaslužan je za glavnu zanimljivost Rostova Velikog, Rostovskij Kremlj, koji mnogi smatraju najfinijim od svih dvoraca izvan Moskve. Središnji trg krasi veliki hram.
Rostovski kremlj izgrađen je za života mitropolita Jona Sisojeviča. Arhitekt je bio majstor Petar Dosaev. Rezidencija je izgrađena u formi dvorca, iako je do tog vremena era građenja kremlja već bila prošlost. Kremlj ima 11 tornjeva, dva velika zvonika, brojne palate, nekoliko manjih zvonika, koji svi zajedno čine veličanstven arhitektonski spomenik.
Nakon što je mitropolija preseljena iz Rostova u Jaroslavlj, Rostovskij kremlj je izgubio na svom značaju i počeo je propadati. U 19. stojljeću hram kremlja je restauriran, a nakon oštećenja izazvanog snažnom olujom 1953. godine ponovo je izvršena rekosntrukcija.
Središnji trg u Rostovu zauzima veliki Hram Bogorodičinog Uznesenja (1508. - 1512.). On se uzdiže na mjestu gdje je nekada stajala crkva iz 12. stoljeća i vrlo je slična istiomenoj crkvi u Moskvi.
Ovo je monumentalna građevina s pet kupola izgrađena u jednostavnom i elegantnom obliku. Visina hrama s križem iznosi 60 metara, ostatak kompleksa je sazidan od cigli, a osnova i ivice su od bijelog kamena. Brojni dekorativni elementi, stubovi, horizontalni pojasi i reljefi zajedno s kupolama hramu pružaju poseban bajkovit izgled.
Zvonik Uznesenja većim dijelom je izgrađen u 17. stoljeću na jugoistočnoj strani Hrama Bogorodičinog Uznesenja i ima dva tornja s četiri zvonika. Njegova zvona su među najvećim i najslavnijim u Rusiji, a svako ima svoje ime.
Po ukazu mitropolita Jona bilo je 13 zvona koja su imala svoju glazbenu skalu i mogla proizvesti harmonijsku zvonjavu. Danas je sačuvana kolekcija od 15 zvona. Najveće zvono, izliveno 1688. godine, teži 32 tone, a zove se Sisoje u čast mitropolitovog oca.
Glavne građevine su Crkva Hristova Uznesenja iz 1670. godine, Crkva Spasitelja na Senjah iz 1675. godine, Crkva Svetog Grigorija Bogoslova iz 1680. godine i Crkva Svetog Apostola Jovana iz 1683. godine.
Sa strana Rostovskog kremlja su dva velika manastira, oba gledaju prema jezeru Nero. Nadesno od kremlja je manastir posvećen Abrahamu, a utemeljen je u 11. stoljeću i jedan je od najstarijih u Rusiji.
Njegova crkva, čiju je gradnju započeo Ivan Grozni 1553. u spomen na osvajanje Kazana, bila je nadahnuće brojnim crkvama u tom području, posebno u Jaroslavlju.
