Drvo i proizvodi dobiveni iz drva slove kao najodrživiji materijal u svim segmentima građevinske industrije. Isplativ je materijal, relativno jednostavan za obradu, može se prerađivati i dolazi iz obnovljivih izvora.Od drva se mogu izrađivati različite konstrukcije, a postoji i mnoštvo metoda građenja u drvu. U cijelom svijetu postoji duga tradicija građenja u drvu (u Hrvatskoj npr. goranske kuće).
Drvo veže CO2 iz atmosfere i prerađuje ga u kisik i ugljik. Ugljik se pohranjuje u stablu, a kisik vraća u atmosferu. Ovim procesom, za svog životnog vijeka, jedno drvo uzme iz atmosfere oko 1 850 kg CO2.
Procesom obrade drveta za upotrebu u građevini emitira se određena količina CO2 natrag u atmosferu, ali ta količina je manja od one koju drvo preradi. Najčešći način obrade ili/i odlaganja drveta je termalna obrada. Time se, osim emitiranja male količine CO2 u atmosferu, oslobađa i toplina koja se može koristiti za zagrijavanje ili proizvodnju električne energije. Tijekom obrade drveta, može se „izgubiti“ i do 50% pojedinog stabla. Ostaci se kasnije koriste kao drvo za loženje ili kao sirovina za neke druge proizvode na bazi drva.
Na ovaj način se smanjuje potreba za fosilnim gorivima i njihova upotreba, a time i emisija CO2 i ostalih štetnih plinova, koja nastaje kao rezultat zadovoljenja ljudskih potreba za toplinom i električnom energijom. Ako se ostaci drveta kompostiraju, ova prednost se gubi.
Drvo veže CO2 iz atmosfere i prerađuje ga u kisik i ugljik. Ugljik se pohranjuje u stablu, a kisik vraća u atmosferu. Ovim procesom, za svog životnog vijeka, jedno drvo uzme iz atmosfere oko 1 850 kg CO2.
Procesom obrade drveta za upotrebu u građevini emitira se određena količina CO2 natrag u atmosferu, ali ta količina je manja od one koju drvo preradi. Najčešći način obrade ili/i odlaganja drveta je termalna obrada. Time se, osim emitiranja male količine CO2 u atmosferu, oslobađa i toplina koja se može koristiti za zagrijavanje ili proizvodnju električne energije. Tijekom obrade drveta, može se „izgubiti“ i do 50% pojedinog stabla. Ostaci se kasnije koriste kao drvo za loženje ili kao sirovina za neke druge proizvode na bazi drva.
Na ovaj način se smanjuje potreba za fosilnim gorivima i njihova upotreba, a time i emisija CO2 i ostalih štetnih plinova, koja nastaje kao rezultat zadovoljenja ljudskih potreba za toplinom i električnom energijom. Ako se ostaci drveta kompostiraju, ova prednost se gubi.
S ekološkog aspekta upotreba drva u gradnji je u potpunosti prihvatljiva i poželjna i iz razloga što drvo nema negativne utjecaje na klimatske promjene kojih smo svjedoci. Pored svojih eco-friendly osobina, drvo ima i ponajbolja termoizolacijska svojstva mađu konstruktivnim materijalima.
Zahvaljujući svojim svojstvima i povoljnim uvjetima nabave drvenih materijala, drvo je danas popularan građevni materijal kao što je bilo i u (dalekoj) prošlosti.
Mnogi arhitekti i projektanti koriste drvo, ne samo zbog tehničkih rješenja gradnje, nego i zbog vlastitih uvjerenja. Ipak, slijepom pridržavanju dogmatskih uvjerenja u građevini ne bi trebalo biti mjesta. Prava vrijednost drveta u održivoj gradnji ne leži u apsolutnom „podrvenjavanju“ građevina, nego u razumnoj upotrebi materijala koja će omogućiti da se konkretni projekti realiziraju što je moguće bolje.
Zahvaljujući svojim svojstvima i povoljnim uvjetima nabave drvenih materijala, drvo je danas popularan građevni materijal kao što je bilo i u (dalekoj) prošlosti.
Mnogi arhitekti i projektanti koriste drvo, ne samo zbog tehničkih rješenja gradnje, nego i zbog vlastitih uvjerenja. Ipak, slijepom pridržavanju dogmatskih uvjerenja u građevini ne bi trebalo biti mjesta. Prava vrijednost drveta u održivoj gradnji ne leži u apsolutnom „podrvenjavanju“ građevina, nego u razumnoj upotrebi materijala koja će omogućiti da se konkretni projekti realiziraju što je moguće bolje.
Izvor: Ingenieur
