Nekad su zgrade bile u cijelosti građene od kamena. Pojavom novijih materijala reduciran je broj novogradnji iz kamena, a usavršenom tehnologijom rezanja kamena (u tanke ploče) omogućeno je oblaganje (značajnijih) zgrada ovim trajnim i lijepim prirodnim materijalom. U višeslojnim obodnim konstrukcijama kamene ploče imaju svoju fizikalnu i estetsku funkciju, međutim moguće su velike štete u slučaju loše postave.

 

Iskustvena pravila govore da za oblogu fasada ne smiju biti upotrebljene ploče tanje od 30 mm (u unutrašnjosti i za podove su moguće i manje debljine – do svega 10 mm), da se ne smiju ugrađivati zaljevanjem međuprostora mortom (nego da treba ostati iza opločenja šupljina barem 20 mm), da se svaka ploča treba nabiti barem na dva (za male ploče do 0,2 m2), odnosno na četiri (za veće) mjesta, da upotrebljena sidra moraju biti iz nehrđajućih metala.

Ploče se obično fiksiraju u vertikalnim reškama sa sidrom i dvostrukim trnom koji obuhvaća obje ploče. Trnovi su profila 4 mm za terete do 100 kg, ali mogu biti i 5 i 6 mm. Rupe u pločama se buše strojno, u sredini presjeka ploče tako da uslijed termičkih djelovanja ne dođe do otkrhnuća dijela ploče.

Vidljiva površina kamena može biti grubo brušena, fino brušena i polirana. Ako se za postavu koristi mort obično je cementni 1:2 - 1:3, a vrlo rijetko 1:5 ili produžni. Može se upotrijebiti i bijeli cement i kameno brašno od vapnenca (naročito za ispunu fuga).

Za oblaganje kamenim pločama mora se izraditi poseban projekt. Rupe u zidu su minimalne dubine 6 cm, a u pločama, za trnove, najmanje 2 cm, odnosno prema tipu sidra. Razmak između sidara, kod većih ploča ne smije biti veći od 40 cm, a minimalna udaljenost od ugla je 10 cm.

Za fiksiranje distance ploča od zida koriste se tzv. pogače od gustog cementnog morta koje se postavljaju na ploču neposredno prije ugradbe (u uglove). Prigodom ugradbe se sve rupe u zidu i u pločama moraju ispuniti mortom. Za međusobnu udaljenost ploča postavljaju se umetci koji se rade prije ugradbe (klinovi od olova ili drva).

Rad na oblaganju se mora vršiti relativno sporo: gornji red tek kad mort upotrebljen u donjem poprimi traženu čvrstoću.

Oblaganje sa potpunim zalijevanjem međuprostora vrši se rijetko, uglavnom kod zgrada zidanih opekom. Sidrenje je također obvezno.

Moguće je i oblaganje uz istovremeno betoniranje zida. Ploče se koriste kao oplata, s tim da su poduprte posebnom drvenom konstrukcijom. U ploče se prethodno trebaju ugraditi odgovarajuća sidra koja strše u šupljinu budućeg zida (postava sidara i ugradba mortom: barem 24 sata prije betoniranja zida).

logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

info@gradnja.org

Marketing

marketing@gradnja.org

Copyright 2007-2020 GRADNJA ORG; Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17