U slučaju jednodjelnih stavki problem se uglavnom svodi na izravan izbor debljine stakla (min. 3 mm) i određivanja odgovarajućeg utora u krilu (jer su i krilo i doprozornik na više mjesta učvršćeni u obodnu konstrukciju).

 

Profilacija okvira će općenito ovisiti o tome da li je ostakljenje predviđeno samo kitom; letvicama uz podlaganje kitom ili brtvilima ili na «tlačni» način sa brtvenim profilima.

U slučaju složenog prozora glavni teret preuzimaju čelične cijevi za spajanje tipskih osnovnih elemenata. Te cijevi treba kontrolirati na savijanje. U slučaju prozora složenog oblika, ako su iz jednog komada, moraju se dimenzionirati profili slobodnih prečaka između stakala u ovisnosti o njihovoj duljini i prepostavljenom pritisku (od vjetra) na prozor.

Postoje njemačke tabele iz kojih se za danu dimenziju i  pretpostavljenu snagu vjetra mogu izraziti potrebni momenti tromosti, a iz njih (putem druge tabele) odgovarajući profili doprozornika.

Danas se primjenjuju navedene kombinacije.

S druge strane postoje tabele iz kojih se mogu izvaditi vanjske stolarske dimenzije prozora za zadanu površinu stakla (citiranim propisima određena je površina stakla, a ne ukupna površina prozora u odnosu na odgovarajuću površinu prozora).

Tabelu bi trebao dati svaki proizvođač stolarije. Ovo sve je potrebno zbog toga jer omjer staklo-drvo nije jednak kod različitih proizvođača (ukoliko ne postoje isti opći standardi).

logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

info@gradnja.org

Marketing

marketing@gradnja.org

Copyright 2007-2020 GRADNJA ORG; Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17