Topli podovi

Čest je izraz i podne obloge, sa malo ili bez reški a u pločama i trakama (rolama).

 

Materijali:

- linoleum

- guma

- PVC (bez i sa podlogom)

- vinil-azbest

- tekstil (tkani, iglani, netkani, velur i pleteni).

Linoleum: sastoji se od lanenog ulja, pijeska, čestica pluta ili drvnog brašna i pigmenta na jutenoj podlozi. Izrađuje se u vrlo mnogo različitih dezena i boja u debljinama od 2 do 6mm. Linoleum je vrlo kvalitetan i trajan pod. Topao i može se dobro čistiti i održavati. Otporan je na vodu ( a strane površine) i masnoće (ulja i masti) te rastvarače. Nije otporan na lužine i kiseline. Svjetski poznata njemačka tvornica DLW (koja izdaje i svoj, arhitektonski vrlo zanimljiv časopis). Za linoleum se koriste i njemački propisi (RAL-RG 807 ).

Guma (za podove): sastoji se uglavnom od sintetičkog kaučuka pomiješanog sa prirodnim dodatkom punila, pigmenta, plastifikatora, voska i smole te sredstva za zaštitu od starenja. Isporučuje se u trakama (rolama) i pločama debljine 2-4,5 mm. Trake ili ploče mogu biti jednoslojne (homogene) i višeslojne (heterogene) koje se sastoje iz korisnog (habajućeg) i nosećeg dijela. Guma je kvalitetan materijal za podove: elastična je, otporna na vodu ali neotporna na masnoće, kiseline i rastvarače.

PVC- bez podloge: kao i guma, može biti jedno- i višeslojan. Međutim i različiti su slojevi  istog kemijskog podrijetla. Razlika je u samo što u donjem (debljem) sloju ima više punila a u gornjem (habajućem) sloju manje.

Proizvodi se u različitim bojama (jednoj ili više), otporan je na vodu, lužine, kiselina itd.

PVC- sa podlogom: debljine 3-3,5 mm, isporučuje se u pločama i trakama. Podloga je od filca, jute ili (poliuretanske) pjene. PVC sa podlogom je bolji toplinski i zvučno od one bez podloge, ali je manje otporan na pritisak.

Obje vrste PVC prostirača mogu se zavarivati i tako je moguće izbjeći reške, a gornja površina može biti glatka ili reljefna mat ili sjajna.

Vinil – azbest je ustvari PVC ojačan azbestnim vlaknima. Proizvodi se u (relativno tvrdim) pločama 25x25 i 30x30 cm. Obzirom da su kompaktne i čvrste ove ploče su slabiji zvučni i toplinski izolatori. Voda im ne smeta, ali su neotporne na djelovanje lužina, kiselina i rastvarača.

Tekstil se koristi za (fiksne) podne površine tek u najnovije vrijeme (razvitkom sredstava za održavanje, usisača i deterđenata) ali sve više i više. Vrlo je ugodan pod, a u slučaju uporabe kvalitetnih materijala, i trajan i relativno lako se mijenja (kada dotraje). Dobar je zvučni i toplinski izolator. Tekstilni podovi rade se od prirodnih i sintetičnih vlakana spojenih tkanjem, prešanjem, iglanjem ili pletenjem.  Povezivanje se može vršiti i ljepljenjem (sintetskim smolama). Kao podloga, nosač obično se koristi juteno pletivo. Kvalitativni elementi su osim kakvoće vlakana i njihova debljina, broj čvorova na jedinici površine i debljina  čvora. Za postavu tepiha, odnosno uopće tekstilnih podova koriste se sredstva za izravnanje i impregnaciju podloge i ljepila. Spoj tekstilnog poda i zida pokriva se kutnim letvicama, profilima iz raznih materijala i raznih oblika.

Mase za izravnanje: služe za izravnanje (i najmanjih) neravnina podloge i za  njenu neutralizaciju (ukoliko bi bile u kemijskoj netrpeljivosti sa ljepilom). Mogu biti na bazi cementa, gipsa, sintetskih smola i cementa sa bitumenom (mase za izolaciju). Mase za izravnanje su gotovi tvornički proizvodi (u kantama-tekući, ili u prahu koji se na gradilištu smiješa s vodom ili sa odgovarajućom (paralelno isporučenom) emulzijom.

Ljepila: izbor ovisi o tipu poda koji se ljepi i o vrsti podloge, i potrebnim svojstvima u pogledu čvrstoće, otpornosti na vodu i tehnološkim momentima. Prema vezivu postoje razni tipovi ljepila. Veziva se rastvaraju u rastvaračima ili u vodi.

- disperzivna ljepila. Vezivo se ne rastvara u vodi nego se njegove čestice jednoličo raspoređuju u njoj. Isparavanjem vode ove se čestice povezuju i stvaraju ljepljivi film.

- bitumenska ljepila, sastoje se od bitumena rastvorenog u benzinu ili benzolu – i punila. Bitumenske paste su nešto gušče od ljepila. Vrijeme sušenja je dugo a također i «otvoreno vrijeme» u kojemu se mora izvršiti ljepljenje (nakon nanošenja). Ova su ljepila vrlo zapaljiva.

- ljepila na bazi sintetičkih smola imaju za vezivo sintetske smole, a kao rastvarač , špirit. Ova ljepila su brzovezna ali i lako zapaljiva. Postoje svijetla i tamna.

- ljepila od umjetnog kaučuka. Vezivo je umjetni kaučuk rastvoren u posebnim rastvaračima (obično: neoprenska ljepila). Brzo i jako vežu i nisu podložna promjenama.  Zapaljiva.

- kutni profili: PVC, meki i kruti, od sintetskog kaučuka, od umjetne smole, od drva i od metala.

- trake za varenje su od PVC-a, omekšivača, punila, pigmenata i stabilizatora. Sa njima se vare reške, spojnice između PVC ploča ili traka.

- paste za zavarivanje su bezbojne plastične mase sa kojima se lijepe podne obloge na sobnoj temperaturi.

- osim navedenog, tekstilni podovi se mogu postavljati i u suho, pod kutne letve, zategnuti ili ne.

Podloge za izradu tekstilnih podova mogu biti mokre ili suhe (prema načinu izvedbe). Prije postave podova mokre podloge moraju biti dobro prosušene i izravnane odgovarajućom masom. Suhih podloga ima više vrsta, a najčešće su drveni, tj. obično od debljih iverica ili šperploča spojenih na pero i utor i položenih na polumeke izolacijske ploče (bez kontakta sa zidovima). Postoje i tzv. elastične podloge.

Postava se vrši na izravnanu podlogu 1. ljepljenjem i 2. u suho, u trakama okomitim na prozor. Danas se proizvode role velikih širina (i preko 4 m). Tako da se čitave prostorije mogu pokriti tekstilom bez i jedne reške. Tekstilni podovi iz sintetskih vlakana stvaraju stanovite (vjerojatno škodljive) električne naboje. Tepisi od čiste vune nisu međutim znatno skuplji i proizvode se kod nas (h. Zagorje ).

Obračun se vrši  po m2, a za linearne elemente po m'. Norme su približno: postavljanje mase za izravnavanje sa brušenjem: 0,1h/m2; postavljanje vinil-azbestnih ploča: ~0,3 h/m2; ista je približno norma i za gumu i PCV. Polaganje tekstilnih podova je 0,2 h/m2, a oblaganje zidova istim načinom je o,55h/m2. Za rad u manjim prostorijama i hodnicima norma se može povećati i od 10-70%. Za rad u vrlo velikom prostorijama norma se smanjuje za 10% (preko 30m2).

Većina prodavaonica tekstilnih podova (na m2) danas je opskrbljena strojevima za rezanje (bilo kojeg oblika) i obrubljivanje, pa se može naručiti točna dimenzija prema

obliku prostorije (to vrijedi i za kupoprodaju na veliko i na malo). Pokrovne letve se ljepe ili uvijaju na/u zid.

Kuća tjedna

veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca

Video galerija tjedna