Što možemo naučiti od Pariza, Londona i Tokija

Print PDF
London_Pariz, London i Tokio megapolisi su koji su na prvi pogled posve neusporedivi sa Zagrebom ili bilo kojim gradom u Hrvatskoj i regiji. No, što se na primjeru planiranja tih triju gradova itekako može naučiti i kasnije primijeniti moglo se čuti prošli tjedan na predavanju Tihomira Jukića i Mojce Smode, profesora s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Jedna od prvih stvari koja se može primijeniti i kod nas, a ne iziskuje mnogo novca, jest da se produlje rokovi za donošenje strategija razvoja grada, a zatim i da se prostorni planovi donose demokratičnije te u suradnji s nizom stručnjaka i to od urbanista, do sociologa, demografa, antropologa... i da sve to bude potpomognuto jakom političkom željom za razvojom.

Jeftino i efikasno
U tom kontekstu znakovit je primjer planiranja razvoja Pariza. Mnogi francuski vladari od Luja XIV. do Napoleona te predsjednici poput De Gaullea, Pompidoua i Mitteranda pokrenuli su značajne projekte koji su promijenili grad. U tom smjeru krenuo je i aktualni predsjednik Sarkozy koji je prije dvije godine pokrenuo projekt Grand Paris s ciljem da se odredi u kojem se smjeru treba razvijati u sljedećih 40 godina.
Sarkozy je pozvao 10 međunarodnih interdisciplinarnih stručnih timova te im dao 11 mjeseci da svatko od njih osmisli svoju viziju stvaranja velikog Pariza. Među vođama timova bilo je tu i superstar arhitekata poput Richarda Rogersa, Jeana Nouvela i MVRDV-a, ali se nije tražio pobjednik natječaja, nego drugačije vizije i pristupi. Rezultati studija javno su prikazani na izložbi koja je otvorena u proljeće 2009. te koja se još može pogledati u Parizu.
Nakon izložbe vizija svih timova, pokušat će se pronaći zajednička nit koja se pojavljuje kod svih projekata te će se nakon daljnih javnih rasprava tek tada napraviti strategija razvoja Grand Pariza za 2050.
Pariz_

Problemi svugdje isti
- Koliko god su svi ovi projekti na prvi pogled vrlo različiti, mogu se sintetizirati na četiri ključna problema koje pokušavaju riješiti, a to su identitet, promet, urbanizam (potrebe za daljnjim kapacitetima) i očuvanje okoliša - rekao je Tihomir Jukić, objasnivši kako svi projekti na Pariz gledaju zajedno sa svim predgrađima što bi svakako i Zagreb trebao gledati u svojem planiranju, makar to značilo da se administrativno moraju promijeniti granice. Velika Gorica, Samobor, Dugo Selo, Zaprešić također su dijelovi Zagreba jer mu neprestano gravitiraju, smatra.
- Umjesto daljnjeg širenja grada, većina ovih projekata revalorizira, dovršava i prenamjenjuje postojeća područja u gradu, posebice one zapuštene, a ne gradi nova satelitska naselja zbog kojih će problem prometa i infrastrukture biti sve veći - kaže Jukić.

Tokio_

Dovršetak infrastrukture
Kao paralelu, dovoljno se prisjetiti Trnja, problem raseljavanja centra te ostalih nekonsolidiranih područja grada, te nužnost velikih infrastrukturalnih zahvata poput podizanja pruge, da bi sličnost s problemima Pariza bila posve primjetna.
No, Zagreb ima dodirne točke i s Londonom u kojem, kaže Jukić, kao da vlada pravilo prostor je klijent po principu “Izvolite, što biste htjeli”.
2004. donesena je aktualna strategija The London Plan koja od ožujka 2008. dolaskom novog gradonačelnika doživljava promjene. No, i novi gradonačelnik shvatio je da je kontinuitet bitan tako da se trenutno radi na revalorizaciji strategije i stvaranju New Plan for London 2031. čija će široka rasprava završiti u siječnju 2010. godine, a koja će tek krajem 2011. rezultirati novom strategijom - ispričao je Jukić, naglasivši kako proces samo valorizacije u londonskom slučaju traje 13 mjeseci. A što možemo naučiti od Tokija?
Japanci su svjesni da se njihova demografska struktura bitno mijenja i da će se za 40 godina stanovništvo smanjiti za čak jednu četvrtinu. Od sadašnjih 130 milijuna, 2050. stanovništvo bi se moglo smanjiti za jedan cijeli Tokio s okolicom. A dodatni problem je što bi čak 66 posto stanovništva Tokija tada bili umirovljenici i djeca, dakle osobe koje ne privređuju. A znamo da Hrvatska također jako loše stoji s natalitetom te da je od 2001. do 2007. godine rođeno 70.077 djece manje, nego što je umrlo osoba. Dakle izgubljen je jedan “Zadar”, “Pula” ili “Velika Gorica”. Zbog te spoznaje Japanci planiraju razvoj sažimanja Tokija što podrazumijeva da se dio stanovništva s periferije poticajnim mjerama počne naseljavati u grad, odnosno njegov uži prsten.

Kuća tjedna

veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca

Video galerija tjedna