Otpornost porobetona robne marke Ytong u slučaju požara

Wednesday, 11 November 2009 19:44 Ana
Print PDF
Ytong_logo2_web_USPOREDBA OTPORNOSTI GRAĐEVINSKIH MATERIJALA NA POŽAR
Siguran dom jamči samo inteligentan koncept protupožarne zaštite, a on počinje kod izbora pravog građevinskog materijala, koji znatno utječe kako na vatrootpornost konstrukcije te veličinu požarnog opterećenja, tako i na brzinu širenja požara, količinu oslobođene energije i vrstu i količinu produkata izgaranja. Naravno, i na vrijeme neophodno za siguran izlazak ljudi i drugih živih bića iz područja zahvaćenog požarom. Većina građevnih materijala tijekom promjene temperature nije stabilna jer dolazi do promjene njihove mikrostrukture, koja ujedno mijenja i njihova svojstva. Donosimo usporedbu o ponašanju u slučaju požara, nekih od najčešćih građevinskih materijala.

DRVO je gorivi materijal definiran s nekoliko parametara:
•    Visoki postotak zapaljivosti
•    Velika brzina sagorijevanja
•    Stvaranje velike količine dima
•    Toksičnost
•    Pojava pukotina uslijed unutarnjeg naprezanja
Prelazak u tekućinu ili plinovito stanje. Drvo pri temperaturi do 80°C isparava slobodnu vodu i suši se, nakon toga do 150°C voda potpuno ispari i počinju se stvarati zapaljivi plinovi, drvo se skuplja i puca te počinje mijenjati boju. Kod temperature od 270°C dolazi do kemijskog razlaganja uz pojavu plamena na površini drva i stvaranje do 70% ugljikovog dioksida te se počinje stvarati pougljenjeni sloj.
Na temperaturi višoj od 600°C dolazi do potpunog razaranja drva. Zapaljivost drva pojavljuje se pri temperaturi od 250°C do 300°C, a samozapaljenje drva kreće so od 330°C do 470°C. Zbog svoje male toplinske vodljivosti jezgra drveta ima praktično nepovišenu temperaturu, a s time i neznatan pad čvrstoće, no brzina gorenja iznosi do 0,6 do 1,0 mm u minuti, što bi značilo da u svega 15 minuta greda 14/14 cm izgubi od 27% do 38% površine svog poprečnog presjeka!
PR_poar_-_Ytong_pozhar_
OPEKA je građevinski materijal koji se dobiva pečenjem gline na temperaturi od 900°C do 1100°C.
Od raznih vrsta opeka, najbolje se u požaru ponaša puna opeka, no ona se danas iz razloga ekonomičnosti skoro više i ne upotrebljava. Šuplje opeke, kakve se danas uglavnom upotrebljavaju u graditeljstvu, zagrijavaju se puno brže od pune opeke, te je njihova primjena s gledišta vatrootpornosti nepovoljnija.Pri temperaturi od 1100°C površina opeke omekšava i s obzirom na malenu debljinu stijenke šuplje opeke, dolazi do razaranja konstrukcije.
Prilikom gašenja požara u građevinama građenim opekom, treba voditi računa o temperaturnom šoku, zbog velike razlike u temperaturi vode za gašenje i temperature zidova, koja može izazvati dodatna naprezanja i pukotine.

BETON Kod betona je presudna njegova tlačna čvrstoća, a ista značajno opada s djelovanjem požara na beton i povišenju temperature. Već pri temperaturi od cca 400°C beton gubi 25% svoje tlačne čvrstoće, dok će pri temperaturi od 700°C izgubiti 80% svoje početne čvrstoće.

ČELIK ima veoma rasprostranjenu primjenu u graditeljstvu, kako kao samostalna konstrukcija, tako i u armirano- betonskim konstrukcijama kao sprega s betonom, koji ima veoma dobru tlačnu čvrstoću, a čelik je nadopunjuje svojom visokom vlačnom čvrstoćom. Čelik je isto tako prisutan  i u zidanim omeđenim konstrukcijama, kao armatura u serklažima, te spojnim elementima u drvenim konstrukcijama. Povišena temperatura djeluje na deformaciju čeličnih elemenata povećanjem njihove duljine te padu osnovnih mehaničkih karakteristika čvrstoće, granice popuštanja i modula elastičnosti. Pri temperaturama višim od 300°C, smanjenje mehaničkih karakteristika postaje značajno, a pri temperaturi od 600°C, čelik više nema nosivost.
PR_poar_-_Ytong_
PORASTI BETON je negorivi građevinski materijal klase A1 po DIN 4102-4. i ne sadrži štetne tvari u plinovitom stanju. Porasti betoni imaju na uobičajenim sobnim temperaturama u svojim porama sadržaj vlage od oko 4 m.-%. Ova adsorptivno vezana voda bit će istjerana iz pora tek pri temperaturama oko 100°C i dovesti time,  kao i kod svih ostalih mineralnih građevinskih materijala, do malog sakupljanja materijala. U temperaturnom području između 200°C i 800°C, dolazi do otcjepljivanja kristalne vode. Pri temperaturama do oko 700°C ne nastupaju još nikakve značajne promjene svojstava porastog betona. Tlačna čvrstoća blokova od porastog betona raste u temperaturnom području do otprilike 650°C, a pri 700°C ona doseže otprilike polaznu čvrstoću pri 20°C. Maksimalno naprezanje koje se može preuzeti nalazi se na oko 80% iznad polazne vrijednosti. Pri temperaturama višim od 800°C prelazi u Tobermorit, tada još djelomično sa sadržajem vode u Wollastonit bez vode. Ovim korakom izvršeno je potpuno uklanjanje vode iz porastog betona. Vremenski ograničeno – odgovarajućim klasama otpornosti na požar prema DIN 4102-4, porasti beton može izdržati temperature iznad 900°C. Ovoj tvrdnji u prilog govore rezultati dobiveni ispitivanjem po novoj euro klasi EN 13501 koji je provela tvrtka Xella Porenbeton Österreich GmbH u Austriji.
Last Updated on Tuesday, 01 December 2009 21:17

Kuća tjedna

veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca

Video galerija tjedna