Kako propada hrvatska građevina

kako_je_propala_hr_grad2Srozavanja građevine zbog nagomilanih dugova možda najbolje oslikava nedavni gubitak posla hrvatskog konzorcija u Crnoj Gori.

 

 

 

 

Vlada je digla ruke od nekadašnjeg partnera i odbila dati jamstva za nastavak posla vrijednog tri milijarde eura, iako je u pitanju bio posao koji bi, bez sumnje, popunio i neke rupe u državnom proračunu. Slično stanje vlada i u ostalim zemljama regije. Slovenski Vegrad od Vlade je dobio upozorenje da se ne zanosi iluzijama o državnim subvencijama, a tisuće radnika čekaju da vide hoće li ostati bez posla. Dugovi nisu jedini problem hrvatskih građevinara. Možda i veći problem od dugova, hrvatskim građevinarima predstavlja to što ne odustaju od prenapuhanih cijena nekretnina.

kako_je_propala_hr_grad1

U Hrvatskoj na tržištu postoji više od 10 000 „zaleđenih“ stanova, a stanograditelji nisu zadovoljni Vladinim potezom subvencije za kupnju prvog stana. Cijene koje je Vlada odlučila poticati daleko su niže od onih koje prodavatelji za kvadrat prostora traže. Država je za subvenicioniranje odlučila izdvojiti 100 milijuna kuna, a građevinari, osobito u Zagrebu, ni ne pomišljaju na to da snize cijene stanova do razreda koje Vlada najizdašnije pomaže. Banke sporazumno šute i na tržištu nekretnina se trenutno, zahvaljujući tome, ništa ne mijenja. Ono što u računici građevinara ne štima jest činjenica da si trenutno ni najuspješniji među njima ne mogu baš priuštiti da se  ogluše na potrebu snižavanja cijena. Dugovi koji pritišću građevinski sektor, poražavajući poslovni rezultati i slanje ogromnog broja radnika na godišnje odmore, deseci tisuća otkaza i 30% manji promet nikako ne idu u prilog tragikomičnom stavu „neće meni nitko govoriti što da radim“ hrvatskih građevinara. Kakvo je stanje u hrvatskoj građevini, najbolje dočaravaju sami brojevi. Gotovo 5000 otkaza postavilo je građevnski sektor na treće mjesto generatora nazepolsenosti u Hrvatskoj (ispred su samo maloprodaja i prerađivački sektor). Najveći hrvatski stanograditelj, Tehnika,  2009. je završila s više od 60% manjom dobiti nego 2008. Dobit je bila 72% manja od planirane. Gore od Tehnike prošla je Industrogradnja koje je od građevinskog diva postala tvrtka koja grca u problemima i posluje sa simboličnom dobiti. 40% je pala dobit IGH, a najgori pad dobiti vjerojatno je pogodio Ingru čija je dobit čak 98% manja nego što je bila 2008.  Hidroelektra Niskogradnja zabilježila je 67% manju dobit, prihodi Viadukta bili su gotovo 10% manji nego 2008., a jedini koji će zabilježiti pozitivno poslovanje je vjerojatno Dalekovod, koji je zahvaljujući projektima na inozemnim tržištima poslovao s 8% većom dobiti. Ove godine planiraju poslovati u Norveškoj, BiH, Kazahstanu, Albaniji i Crnoj Gori, a očekuje se i milijardu kuna dobiti od inozemnih poslova.

kako_je_propala_hr_grad3

Uzmemo li u obzir stagnaciju i daljnje srozavanje domaćeg tržišta, postoji mogućnost da će Dalekovod i ove godine ostati jedina svijetla točka hrvatske građevine. Stečajevi i bankroti koji stežu pojas oko građevine, natjerali su mnoge da se zamisle nad vremenom koje nas još čeka. Pojedinci idu tako daleko da tvrde kako čak 70% radnika u građevinskom sektoru čekaju otkazi. I dok se nadamo kako su prognoze pretjerane i da nas ipak neće stići još crnji dani od ovih koje upravo proživljavamo, ipak smo sigurni da se eliminacija zaduženih i nedovoljno snažnih tvrtki s građevinskog tržišta nastavlja. U Hrvatskoj će opstati smo oni koji su zaista sposobni i kvalitetni. Ili, kako smo naviknutiji, oni koji su na vrijeme naučili loviti u mutnom. (Podaci i brojevi preuzeti iz Bankamagazine.) (IvK)

 

Kuća tjedna

veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca

Video galerija tjedna