Prirodna zaštita drveta

drvenistolic3Prirodna ulja smatraju se najboljom zaštitom drva. Iako nisu trajna zaštita poput lakova ili industrijskih premaza i drvo je potrebno češće tretirati, prirodni premazi (ulja i voskovi) sigurna su i zdrava zaštita za drvene konstrukcije i namještaj.

Prirodna ulja

Prirodna ulja, biljnog ili životinjskog porijekla oksidiraju i stvaraju zaštitni film na podlozi na koju su naneseni.  Sva prirodna ulja ne reagiraju jednako u doticaju sa zrakom. Tako postoje ulja koja se suše, polusušećai nesušeća ulja. Kao što sami nazivi govore, sušeća ulja su ona čiji se površinski sloj do kraja stvrdne, polusušeća su ona koja na površini tvore ljepljivi sloj koji se nikad ne suši do kraja, a nesušeća ulja su ona koja uvijek ostaju u tekućem obliku.

Laneno, tungovo, konopljino i riblje ulje su najpoznatija sušeća ulja.

Jedno od najstarijih sredstava za površinsku zaštitu drveta je laneno ulje. Pošto se u čistom stanju dosta teško i sporo stvrdnjava, obično mu se dodaju različiti aditivi koji ubrzavaju proces. Jedan od najpoznatijih modificiranih oblika lanenog ulj je tzv. laneni firnajs koji nastaje miješanjem lanenog ulja sa sikativima (sredstvima za sušenje) i otapanjem u npr. terpentinskom ulju.

U Japanu i Kini za površinsku zaštitu drveta najčešće se koristi tungovo ulje koje se dobiva iz sjemena tungovine. Ovoulje je vodootporno i otporno je na alkalije pa se zbog toga često koristi za izradu vodootpornih premaza. Često se kombinira s prirodnim smolama, a pomiješano s lanenim uljem koristi se za uljenje drvenih podnih obloga.

Ulje konoplje od davnina se pokazalo zdravim i korisnim u različitim područjima primjene. Jedno je od najotpornijih ulja i pozalo se najmanje podložnim promjenama uslijed vremenskih utjecaja.

Najpoznatija polusušeća ulja su suncokretovo i sojino ulje.

Da bi se izazvalo stvaranje stvrdnutog filma najboljih osobina, danas se često miješaju različita prirodna ulja. Baš zbog ovog razloga uljima se često dodaju i prirodne smole i voskovi. Ove kombinacije djeluju na način da ulje prodire u drvo, a vosak zatvara gornji sloj i daje mu završni izgled.

Ulja se na površinu koju želimo zaštiti nanose četkama, krpama ili uranjenjem manjih komada direktno u ulje. Kod premazivanja i utrljavanja ulja na drvo, ono se mora ravnomjerno rasporediti po podlozi i nakon vremeno potrebnom za upijanje odstraniti višak ulja. Za ostranjivanje viška ulja koriste se meke tkanine, poput filca, koje istodobno s uklanjanjem viška ulja poliraju površinu. Ponekad je potrebno premazati drvo s nekoliko slojeva prirodne zaštite.

Zaštita prirodnim uljima ne utječe na mehanička sredstva drveta poput tvrdoće.

Premaze od prirodnih ulja potrebno je obnoviti jednom godišnje ili jednom u dvije godine. Premazima na bazi prirodnih ulja drvo zadržava svoje prirodne odlike i s vremenom dobiva određenu patinu.

Kad svemu ovome pridodamo neškodljivost za okolinu potpuno je razumljiva činjenica da se sve veći broj ljudi odlučuje koristiti prirodna ulja kod zaštite drveta.

Voskovi

Pčelinji vosak već dugo vremena se nalazi u samom vrhu popularnih prirodnih sredstava kod zaštite drveta. Drvetu daje mekan, svilenkast sjaj i istodobno ga štiti od štetnog utjecaja vode. Prije pojave industrijskih lakova i raznih drugih premaza, koristio se i kod završne obrade sirovog drveta.

Ljudi pčelinji vosak koriste u izradi različitih proizvoda, od različitih industrijskih procesa do kozmetičkih preparata.

Sam pčelinji vosak je mekana tvar koja se lako oblikuje i topi. Nikad se ne stvrdnjava do kraja, stoga nije predviđen za zaštitu drveta od topline, pare i oštećenja izazvanih kemijskih sredstvima. Tijekom godina, ljudi su otkrili da se sposobnost pčelinjeg voska da štiti drvo u svim uvjetima znatno povećava kad ga se pomiješa s drugim, tvrđim vrstama voska. Ovakvi proizvodi se često koriste kod zaštite finijeg drvenog namještaja.

Danas se kao zamjena za pčelinji vosak često koriste voštane paste. Kvalitetna pasta drvenom će namještaju dati sjaj i naglasiti ljepotu drveta, a pored toga će i popuniti ogrebotine. Paste se nanose na čistu drvenu površinu s koje su uklonjene sve mrlje i prašina. Nanosi se mekanom tkaninom namočenom u vodu (iz slavine). Kod upotrebe voštanih pasti potrebno je pridržavati se uputa proizvođača kako bi se postigli što bolji rezultati.

Ostala prirodna sredstva za zaštitu drveta

Jedno od najpopularnijih prirodnih sredstava za zaštitu drveta je mješavina maslinova ulja i octa ili limunovog soka.Maslinovo ulje i ocat(ili limunov sok) treba rastvoriti u omjeru 3:1 (tri mjere maslinova ulje, jedna mjera octa/limunovog soka) i otopinom poprskati mekanu, čistu tkaninu. Ovime prebrisati drvenu površinu, a zatim je još jednom prebrisati čistom, mekanom krpom.

Drveni namještaj (i koža) mogu se čistiti i rastvorom prirodnog sapuna u vodi. Dvije žlice prirodnog sapuna se rastovre u litri vode. Mekanom spužvicom ili krpom se čisti namještaj koji se potom ostavi sušiti na sobnoj temperaturi. Sapun će zaštititi namještaj od raznih nečistoća i sitnih ogrebotina, a barem jednom godišnje se preporučuje čistiti ga na ovaj način.

Kuća tjedna

veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca

Video galerija tjedna