Metali: Od prapovijesti do danas

Monday, 13 December 2010 12:36

metalPrisjetimo li se na kraju dana što smo sve dotaknuli rukama i razmislimo od čega su ti predmeti načinjeni, shvatit ćemo da je velik dio onoga s čime dnevno imamo kontakt – metal. Metali su vjerojatno najprisutniji element u ljudskoj svakodnevnici; koristimo ih gotovo za sve, od izrade pribora za jelo do konstrukcija najvećih zgrada.

Možda ćemo bolje shvatiti zašto je tako ako spomenemo da u Zemljinoj kori postoji sedam najzastupljenijih elemenata, a da su pet od njih – metali. Ipak, vrlo rijetko se nalaze čisti, u prirodi su najčešće sastavni dio različitih minerala. U starom vijeku bilo je poznato svega sedam metala – zlato, srebro, kositar, živa, olovo, bakar i željezo – a od 107 poznatih kemijskih elemenata danas, 84 su metali.

Metale odlikuje sjaj i povećana toplinska i električna provodljivost. Obično ih dijelimo na crne i obojene. U skupinu crnih metala ubrajamo željezo i njegove legure, a svi ostali metali su obojeni.

Obrada metala se može pratiti do davne povijesti, čak do 6000 godina prije Krista. Istina, bili su to potpuno primitivni postupci obrade, ali uzmemo li u obzir da se metalurgija počela razvijati tek u 18. stoljeću, ovaj podatak zvuči gotovo kao senzacija.

metalna_konstrukcija

 

Još u antičkim vremenima bilo je poznato sedam metala. Bili su to zlato, srebro, živa, kositar, bakar, željezo i olovo. Tek u 13. stoljeću Albert Magnus otkrio je je osmi metal – arsen. Arsen je čelično sive boje, lomljiv je i proziran, na zraku potamni i miriše po češnjaku. Spojevi arsena su otrovni, a iz minerala u kojima je vezan u prirodi izdvaja se zagrijavanjem. 
Antimon je otkriven 1560., a 1595. i bizmut. U Kini je cink bio poznat već 1400., a Europljani su ga otkrili tek 1738., kad je William Champion patentirao proces destilacije cinka. Prije toga uvožen je iz Kine kao „indijski tin“.

U Meksiku su 1500. Španjolci otkrili platinu, prvi metal pronađen u „novom svijetu“. U početku se platina koristila kao materijal za izradu novca koji je kasnije oblagan zlatom. Zbog nereaktivnosti s tada poznatim reagensima, platina nije ušla u široku primjenu sve do 19. stoljeća. Tijekom 18. stoljeća izolirano je još nekoliko metala: kobalt, nikal, mangan, molibden, telur, krom, berilij, uran, itrij, itd.

Kako se čovječanstvo razvijalo, tako je metal postajao veći i važniji dio ljudske svakodnevnice. S vremenom su ljudi naučili koristit rude, a kasnije i izdvojiti metal iz rude u kojoj se nalazi, a proces dobivanja čistog metala razvio se u posebnu djelatnost: metalurgiju. Prvi tehnički proizvedeni metali bili su bronca, željezo i nelegirani čelik.

U 19. i 20. stoljeću otkriveni su ostali metali, a napretkom tehnologije izrada predmeta od metala postajala je sve češća i kompleksnija. Metalne rude postale su važna sirovina, a kovanje metala sve važniji posao koji je vještima u tome osigurao društveni položaj. Dostupnost metala počela je, u sve većoj mjeri, utjecati na ekonomiju.

dizalice

Današnji način kopanja metala u rudnicima mnogostruko je efiksniji od ostalih načina koji su poznati iz povijesti, ali je i štetniji za okoliš. Usprkos sve većoj potrebi zaštite okoliša, metalni biznis neće u skoro vrijeme prestati niti se usporiti. Bez metala bi prestao postojati svijet kakav danas znamo. Promet, trgovina, industrija, tehnologija, a u sve većoj mjeri i kreativni čovjekovi hobiji poput izrade nakita i različitih umjetnosti, sve počiva na metalu.

Svjetska metalna industrija, kako vidimo, gotovo da određuje naš zivot. Gotovo svi predmeti kojima se služimo su proizvedeni od metala ili su ih proizveli strojevi koji su napravljeni od metala.

Globalna kriza svakako je pogodila industriju metala, kao i sve ostalo. Dobra vijest je da se upravo njoj, zbog potražnje metala i proizvoda od metala, predviđa najbrži oporavak. 

Mjesto metala u industriji i ekonomiji možda je najbolje opisati pjesmom popularnog benda Idoli: „Visoke peći potpaljujem ja, Ruda se topi, nasmejan sam ja, Pesma se ori, peva fabrika...“ Dok ima metalne rude, bit će tvornica. Dok ima tvornica, bit će posla. Dok ima posla, bit će i novca. A danas je bez novca nemoguće (dobro) živjeti.

Ipak, trebali bismo se zapitati koliko još dugo je moguće živjeti na Zemlji uzimajući zdravo za gotovo sve što nam Priroda daje, a mi tako lako uzimamo. Pored metala, tu su i voda, fosilna goriva i ogromne količine drva iz šuma diljem svijeta. Možda je vrijeme da počnemo brinuti o Zemlji koja je prema nama bila tako darežljiva i, uzmemo li u obzir nekontrolirano iskorištavanje svih prirodnih resursa, još uvijek jest – milosrdna.

metalniglobus

Kuća tjedna

veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca
veljaca

Video galerija tjedna