Velik izbor materijala i tehnologija izrade fasada, danas omogućuje svakom novom projektu da bude poseban i izdvoji se iz mase ostalih.
Industrijske revolucije iznjedrile su mnoštvo različitih, i dotad nepoznatih, materijala. Od tad do danas izmišljeno i proizvedeno ih je još mnogo. U ovom tekstu posvetit ćemo pažnju nekim najzanimljivim materijalima od kojih se izrađuju fasade.
Staklene fasade
Modernu arhitekturu nemoguće je zamisliti bez stakla. Kombiniran s modernim tehnologijama i materijalima poput čelika, ovaj drevni građevinski materijal blista u bezvremenskoj ljepoti. Bilo da su u pitanju prozori, atraktivan dizajn fasade ili pregrade u interijeru, staklo povezuje prostor, poboljšava kvalitetu prostorija, propušta dovoljno svjetlosti i štedi energiju. Svi znamo da je ušteda energije jedan od najvećih arhitektonskih izazova našeg doba. I da će cijene eneregenata i energije u budućnosti samo rasti. Stoga, već danas moramo pronaći novi način dobivanja i očuvanja energije. Zapitat ćete se: kakve veze ima staklo sa svime nabrojanim? Moderna arhitektura u staklu je pronašla svoga idola. Materijal koji se može rabiti u najrazličitijim projektima i uvijek izgleda dobro. (U slučajevima kad ga ne odlikuje dobar izgled, zasluge pripadaju projektantima i graditeljima, ne materijalu.) Unatoč svojoj poznoj dobi i energetskoj efikasnosti čije zahtjeve mora ispuniti, staklo je i dalje omiljen materijal i, po svoj prilici, još dugo ga nijedan drugi neće istisnuti s trona. Pregrijavanje ljeti i gubici topline zimi najveći su problem s kojim se staklene fasade i druge ostakljene površine moraju suočiti. Izgleda da su proizvođači staklenih fasada već odavno doskočili tome. Staklene fasade danas minimiziraju gubitke topline i smatraju se jednako energetski učinkovitima kao i „obične“ fasade s debelom termoizolacijom. Kada su proizvođači rješili taj problem, više nije bilo zapreka da staklo zauzme tron u svijetu fasada. Pored toga što su energetski učinkovite, staklene fasade propuštaju najviše dnevne svjetlosti u prostor pa i na taj način smanjuju potrošnju energije jer smanjuju potrebu za umjetnom rasvjetom. Staklo koje se koristi u suvremenoj arhitekturi ispunjava sve zahtjeve energetske efikasnosti. Gubici topline kroz staklene površine, zahvaljujući suvremenim tehnologijama proizvodnje i obrade stakla, svedeni su na minimum. Također, moderna fasadne stakla ne propuštaju previše topline u prostor koji oblažu čime se smanjuje i potreba korištenja klimatizacijskih sustava. Uz brigu o uštedi energije, čovjek danas, više nego ikada prije, brine i o sigurnosti. Uz događaje posljednjih 10-ak godina to i ne čudi previše. Ipak, ukoliko ih zaobiđu prirodne katastrofe i oružja izrađena ljudskom rukom i pameću (ili njenim nedostatkom), fasadna stakla trebala bi biti prilično sigurna. Izrađuju se prema svim sigurnosnim standardima, tako da su uglavnom otporna na udarce i nagle promjene temperature, a u slučaju da ih se ipak ošteti ili čak razbije, ne lome se u mnogo komada. Rizik od ozljeda proizvođači su pokušali (i uglavnom uspjeli) svesti na minimum. Pojedini proizvođači idu tako daleko da fasadna stakla opremaju i dodatnom opremom, poput protuprovalnih alarma, ali takve krajnosti samo u rijetkim situacijama imaju razumna objašnjenja, čak i svijetu koji ima patološku
potrebu osjećati se sigurnim.
Tekstilne fasade
Svi se slažu da fasada nikako ne bi trebalo izgledati bezlično i izblijeđeno. Bilo koji arhitekt potvrdit će da je fasada najvažniji element zgrade za ostavljenje dojma. Ukoliko fasada ne zadovolji nečija estetska ili, u gorem slučaju, praktična očekivanja, malo je vjerojatno da će išta drugo spasiti stvar. Svjesni su toga proizvođači fasadnih obloga, projektanti i sami investitori pa gotovo da se natječu tko će ponuditi, kupiti i izraditi originalniju fasadu. U moru neobičnih fasadnih materijala izdvojili smo tekstil. Hrvatskim arhitektima i/ili investitorima još uvijek nedovoljno zanimljiva ili nepoznata primjena tekstila (uz nekoliko časnih iznimaka), u svijetu već odavno pokušava zauzeti svoje mjesto. Ukoliko želite izbjeći tradicionalne materijale i doslovno „obući“ objekt u tekstil, danas na tržištu možete pronaći visokokvaltetna hightech vlakna koja su vrlo otporna na vanjske utjecaje. Primjena tekstila u industriji fasada već je otišla tako daleko da su tekstilne fasade zakoračile već u treću generaciju pametnih vlakana (npr. ugljične nano cjevčice). Neke od tekstilnih fasada zbog čvrstoće svojih struktura ne zahtjevaju niti preveliku potporu strukturnih materijala poput betona i čelika, a šuška se i da neke od njih smanjuju emisiju CO2 u zgradama koje oblažu. Osim toga, tekstilne fasade smanjuju oscilacije temperature u prostoru, štite od Sunca, vlage i vremenskih nepogoda. Energetski su učinkovite, brzo i lako ih je instalirati na već postojeće objekte i vatrootporne su. Ako to nije dovoljno razloga da barem pokušamo s tekstilnim fasadama, što jest? Ipak, usprkos tome što postoji već dovoljno različitih vrsta tekstila izvanrednih svojstava, njihova je uporaba u graditeljskoj praksi usporena i marginalizirana. Jedan od razloga zašto je tako i vrlo mali broj proizvođača fasadnog tekstila, a nepostojanje konkurencije na tržištu uvjetuje još uvijek (pre)visoke cijene ovakvih vrste obloga. Ipak, uz inovativne i ambiciozne pojedince kakvih danas ima u svim granama građevinske industrije, očekujemo brze promjene na tom polju.
Čelične fasade
Razvoj industrije čelika početkom 20. stoljeća podario je arhitektima i građevinarima novi materijal koji je bio idealna kombinacija snage i slike modernog napretka. Pored toga bio je otporan na koroziju i relativno lako obradiv. Više od 70 godina primjene u građevini i napredak u tehnologiji obrade materijala zadnjih 10-ak godina učinili su ga još jačim i kvalitetnijim i omogućili primjenu čelika u svim segmentima uređenja interijera i eksterijera. Jedna od najpoznatijih legura čelika je nehrđajući čelik koji je izvorno proizveden kao materijal od kojeg se izrađivao pribor za jelo, ali zbog svojih odličnih karakteristika našao je široku primjenu u gotovo svim granama industrije. Već desetljećima najveći dio nehrđajućeg čelika dobiva se reciklažom tako da ne bi bilo pogrešno reći kako industrija proizvodnje čelika ovisi o reciklaži. Pored toga što je vjerojatno najjači konstruktivni materijal u široj primjeni, čelik se u zadnje vrijeme sve češće koristi kao materijal od kojeg se izrađuju fasade. Za izradu čeličnih fasadnih obloga koristi se čelik s najvećom otpornošću na koroziju, a tek potom dolaze na red ostale karakteristike, poput snage i tvrdoće. Atraktivan izgled i dojam čistoće čeličnih fasada ne znači da ih uopće nije potrebno održavati. Jednako kao aluminijske fasade i čelične vežu čestice prašine i ostalih atmosferskih nečistoća koje, ako se povremeno ne održava, uništavaju fasadu. Ipak, čelična fasada ne zahtjeva previše vremena. Ako se povremeno očisti, cijeli životni vijek zgrade će izgledati odlično i neće izgubiti nijednu od svojih karakteristika. Čelične fasade smatraju se 100% „zelenim“ rješenjem. Ne ispuštaju nikakve plinove ni mirise, a uz već spomenuto povremeno održavanje mogu trajati gotovo vječno. Dobro se slažu s gotovo svim drugim materijalima i uspješno se uklapaju u gotovo svaku okolinu.
